Pomoćnica generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za humanitarna pitanja Joyce Msuya u ponedjeljak je upozorila Vijeće sigurnosti da eskalacija nasilja u zonama sukoba dovodi do teške gladi i ostavlja milione civila u opasnosti, javlja Anadolu.

"Što je nasilje intenzivnije, to je nesigurnost hrane gora. Napadi koji štete civilima i civilnoj infrastrukturi ostavljaju polja napuštenim, remete lance snabdijevanja hranom, podižu cijene i uništavaju egzistenciju", rekla je Joyce Msuya, pomoćnica generalnog sekretara UN-a za humanitarna pitanja, na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a o nesigurnosti hrane povezanoj sa sukobima.

Ističući ljudske žrtve, upozorila je da "glad izlaže ljude većem riziku od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja i prisilnog raseljavanja, jer se ljudi bore da se jednostavno prehrane", dodajući da su "žene posebno pogođene, često ne dajući prioritet svojim porodicama".

"U oružanim sukobima, međunarodno humanitarno pravo je jasno: Civili i civilni objekti moraju biti zaštićeni. Korištenje izgladnjivanja civila kao metode ratovanja je zabranjeno. Isto tako i napadanje, uništavanje, uklanjanje ili činjenje beskorisnim objekata neophodnih za preživljavanje civila", naglasila je.

O situaciji u Gazi, rekla je da "UN i naši partneri koriste svaku priliku da spasu živote" od početka primirja 10. oktobra.

Dok UN nastavlja s naporima da obezbijedi hranu i pomoć onima kojima je potrebna, naglasila je da je "pristup i dalje ograničen ograničenjima na graničnim prelazima, kašnjenjima konvoja pomoći i birokratskim preprekama koje usporavaju ulazak vitalnih zaliha - a u nekim slučajevima i osoblja".

U Sudanu, rekla je, da je "sukob uništio prehrambene sisteme i raselio milione."

"Više od 21 milion ljudi suočava se s visokim nivoom akutne nesigurnosti u pogledu hrane - najvećom takvom krizom na svijetu. Pa ipak, mnoga područja ostaju nedostupna humanitarcima. Ljudi zarobljeni između linija fronta odsječeni su od pomoći i trpe ekstremnu glad."

Msuya je naglasila da su smanjenje birokratskih prepreka, uklanjanje neeksplodiranih ubojnih sredstava i osiguranje finansiranja ključni za održavanje operacija.

"Bez političke volje, čak ni najbolja koordinacija, pregovori i finansiranje neće uspjeti. Sprečavanje i iskorjenjivanje gladi nije samo logistički ili finansijski izazov, to zahtijeva održivi politički angažman", rekla je.

Predlažući četiri akcije, rekla je vijeću da "prvo, iskoristite svoj utjecaj za rješavanje gladi u sukobima, drugo, usvojite snažne politike i prakse za zaštitu civila.

"Treće, olakšajte humanitarno djelovanje pojednostavljenjem birokratskih procedura i osiguravanjem da humanitarni radnici mogu angažirati sve strane. Četvrto, ojačajte odgovornost."

Glavni ekonomist Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Maximo Torero istakao je razmjere globalne gladi, rekavši:

"Širom svijeta, skoro 673 miliona ljudi i dalje ide u krevet gladno. U Africi, 307 miliona muškaraca, žena i djece nema dovoljno hrane. U Aziji, taj broj raste na 323 miliona, dok se u Latinskoj Americi i Karibima 34 miliona suočava s pothranjenošću."

Torero je rekao da "nesigurnost hrane više nije samo humanitarni izazov, to je pitanje globalnog mira i sigurnosti", napominjući da je Integrirana klasifikacija faza sigurnosti hrane (IPC), prvi put razvijena u Somaliji 2004. godine, postala "globalni standard" za procjenu kriza u zemljama uključujući "Gazu, Južni Sudan, Sudan i Jemen".

"Sigurnost hrane nije samo moralni imperativ. To je najpraktičniji put ka miru", rekao je.