U blizini sjedišta Ujedinjenih nacija (UN) u New Yorku otkriven je "Cvijet Srebrenice", spomenik žrtvama genocida nad Bošnjacima počinjenog u ljeto 1995. godine u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini, javlja Anadolu.

Svečanoj ceremoniji otkrivanja spomenika prisustvovale su brojne delegacije, među kojima su udruženja žrtava genocida, predsjedavajući i član Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić istakao je da je spomenik u New Yorku još jedno važno mjesto čuvanja sjećanja, slično onome koje je nedavno postavljeno u Beču.

Poručio je da je važno podsjećati na ulogu UN-a, kako u utvrđivanju istine o genocidu, tako i u odgovornosti za događaje iz jula 1995. godine.

Komšić je naglasio da Bosna i Hercegovina nikada više ne smije prepustiti sudbinu svojih građana drugima, te da usvojena Rezolucija služi kao opomena, a ne garancija.

Istakao je da je bol Srebrenice prije svega bol njenih majki, djece i naroda Bosne i Hercegovine, i da se ta istina ne smije prikrivati.

"Cvijet Srebrenice" u vrtu UN-a, kazao je, predstavlja podsjetnik, opomenu i simbol opreza u vremenu kada svijet ponovo svjedoči ratovima i teškim zločinima.

"Nije ovo samo kamen ni samo simbol. Ovo je pobjeda istine nad negiranjem, pravde nad nepravdom i decenijama cinizma, glas žrtava koji konačno stoji tamo gdje ga cijeli svijet mora vidjeti", napisao je Konaković na američkoj društvenoj mreži Facebook.

Naveo je da je "ovo važno zbog ljudi koji više nikada neće doći kući, zbog majki koje nikad nisu prestale tražiti kosti svoje djece."

"Zbog porodica koje su godinama od negatora genocida slušale da genocid nije počinjen", poručio je i dodao:

"Danas je svaki njihov korak i svaki njihov vapaj ugraviran u međunarodnu instituciju koja govori u ime cijelog čovječanstva. Ovo je velika pobjeda Bosne i Hercegovine."

Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović podsjetio je da ideja za postavljanje spomenika datira još iz 2017. godine. Tada, naveo je, počinju razgovori o rezoluciji i spomeniku pred različitim tijelima.

"Danas, uz podršku naše dijaspore ovdje u New Yorku, diplomate predvođene Denisom Bećirovićem i nas iz udruženja, realizujemo ovaj projekat", rekao je Tahirović, naglašavajući da bez zajedničkog djelovanja inicijativa ne bi bila ostvariva.

Posebno ističe važnost lokacije na kojoj se spomenik postavlja: "Milioni ljudi dolaze u UN – turisti, diplomate, predstavnici država. 'Cvijet Srebrenice' će biti tu da ukazuje i opominje."

Poručio je da je "vrijeme da se činjenice i ti zločini prihvate – ne kao odgovornost naroda, nego kao svijest naroda."

Ovaj projekat, poručuje, predstavlja ne samo obilježje sjećanja, već i trajni podsjetnik međunarodnoj zajednici na nužnost suočavanja s istinom i važnost sprečavanja budućih zločina.

Munira Subašić, preživjela žrtva i predsjednica udruženja Majke enklave Srebrenica i Žepa, podsjetila je da joj je u genocidu u Srebrenici ubijeno više od 20 članova uže i šire porodice, među kojima su njen suprug i mlađi sin.

Podsjetila je i da se majke Srebrenice 30 godina bore za pravdu i da zločinci budu izvedeni pred lice pravde. Subašić je pozvala sve majke u svijetu da uče djecu da vole.

"Ovim 'Cvijetom' smo pobijedili i domaću i svjetsku politiku, politiku onih koji negiraju genocid. Ovaj 'Cvijet' su naša djeca", dodala je.

U parku UN-a se nalazi veliki broj spomenika iz svjetske historije, nažalost, i spomenika posvećenih tragičnim zbivanjima. Među njima će biti i "Cvijet Srebrenice". Spomenik će biti opomena, ali i sjećanje na žrtve genocida počinjenog na tlu Bosne i Hercegovine i dokazanog pred međunarodnim sudovima.

Autor djela koje će ispred krovne svjetske organizacije ostati trajna poruka je priznati umjetnik Adin Hebib.

Podizanju spomenika prethodila je rezolucija Generalne Skupštine Ujedinjenih nacija donesena 2024. godine, u kojoj ta svjetska organizacija prepoznaje da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid nad Bošnjacima.

Također, krajem oktobra je na Trgu Ujedinjenih nacija u Beču, ispred zgrade UN-a, svečano otkriven spomenik "Cvijet Srebrenice".

- Genocid u Srebrenici -

Pripadnici Vojske Republike Srpske i njihovi pomagači su nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. godine ubili više od 8.000 bošnjačkih muškaraca u nizu masovnih pogubljenja.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari do sada je ukopano 6.765 žrtava genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci članova porodica.

Za više od hiljadu žrtava genocida u Srebrenici još uvijek se traga.

Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid.

Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su za genocid i ratne zločine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora. Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik RS i komandant vojske tog entiteta, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.