Zamjenica generalnog sekretara UN-a Amina Mohammed u ponedjeljak je upozorila Vijeće sigurnosti da nasilje u zonama sukoba uništava prehrambene sisteme i gura milione ka akutnoj i katastrofalnoj gladi, naglašavajući da je „hrana sama postala oružje“.

„Rat i glad su često dva lica iste krize“, rekla je Mohammed na sastanku Vijeća sigurnosti o nesigurnosti u snabdijevanju hranom povezanoj sa sukobima, dodajući: „Stvarnost stotina miliona zarobljenih u zonama sukoba to potvrđuje brutalnom jasnoćom.“

Opisujući kako sukob uništava temelje pristupa hrani, rekla je: „Meci i bombe uništavaju polja na kojima raste hrana, tržišta na kojima ljudi trguju i puteve koji povezuju poljoprivrednike sa porodicama.“

„I glad uzvraća udarac jednakom snagom“, rekla je, napominjući da „prazni stomaci podstiču očaj, očaj podstiče raseljavanje i nasilje, a rezultat je nestabilnost i često uništenje samih sistema koji proizvode hranu“.

Mohammed je naglasila da Vijeće ne može ostvariti svoj mandat dok glad nastavlja harati.

„Ne može biti ni mira tamo gdje ljudi gladuju, niti sigurnosti tamo gdje glad pokreće sukobe“, rekla je.

Navodeći podatke o rastućim potrebama, istakla je: „Oružani sukob uzrokuje akutnu nesigurnost hrane u 14 od 16 žarišta gladi širom svijeta.“

Prošle godine, rekla je, „295 miliona ljudi suočilo se s akutnom glađu - 14 miliona više nego godinu prije“, dok se „broj ljudi koji doživljavaju katastrofalnu glad više nego udvostručio na 1,9 miliona“.

Ističući regije s teškim krizama, rekla je: „U Sudanu, najvećoj svjetskoj krizi gladi, nasilje održava glad širom Darfura i Kordofana.“

U Gazi je, rekla je, "glad potvrđena u augustu" i "situacija ostaje ozbiljna", dodajući da širom Haitija, Jemena, Sahela i Demokratske Republike Kongo milioni ostaju "zarobljeni u začaranom krugu gladi i sukoba".

Upozoravajući na međunarodne posljedice regionalnih kriza, rekla je: "Živimo u međusobno povezanom svijetu gdje se sukob u jednoj regiji širi poput valova preko kontinenata."

"Ovo je nova aritmetika sukoba: kada se prehrambeni sistemi napadnu, naoružaju, utjecaj je globalan", rekao je Mohammed.

Zamjenica šefa UN-a dalje je objasnila da se ovo naoružavanje događa kroz "namjerne taktike izgladnjivanja, koje prečesto vidimo, uključujući i nedavno u Gazi", kao i "sistematsko uništavanje poljoprivrednih sistema", "blokade koje guše opskrbu" i "proračunato ometanje trgovinskih tokova".

Ukazujući na svjetske vojne troškove, rekla je: "Ukupni svjetski vojni troškovi u posljednjoj deceniji procjenjuju se na 21,9 biliona dolara, ali okončanje gladi do 2030. godine košta mnogo manje - 93 milijarde dolara godišnje."

„Ne možemo se pozabaviti sigurnošću hrane bez rješavanja temeljnih uzroka sukoba“, rekla je, naglašavajući da „ne možemo graditi mir bez osiguravanja da se ljudi mogu sami prehraniti“.

Dalje je podsjetila Vijeće na njegov „autoritet“ i „odgovornost“ da djeluje suočeno s „patnjom koja je preko svake mjere“.

Predsjednik Sijera Leonea Julius Maada Bio, koji je predsjedavao sastankom kao predsjednik Vijeća, rekao je da je „od Gaze do Sahela, od Sudana do Ukrajine i u dijelovima Haitija, glad oružje, tiha opsada koja traje dugo nakon što oružje utihne“.

„Gladovanje nikada nije prirodan ishod sukoba. To je izbor, izbor da se prekrši zakon i izda naša zajednička humanost“, rekao je.

Također je dodao da „Afrika nije ovdje da bi je se sažaljevalo zbog njenih izazova, već da bi bila partner za njena rješenja“, pozivajući na solidarnost kako bi se oslobodio poljoprivredni potencijal kontinenta.