Prirodni plin iz Azerbejdžana bit će izvožen u Halep preko Kilisa počevši od subote, 2. augusta, objavio je u srijedu turski ministar energetike i prirodnih resursa Alparslan Bayraktar.

Govoreći tokom gostovanja na uredničkom desku Anadolu u glavnom gradu Ankari, rekao je da je plinovod koji povezuje Kilis s Halepom završen u maju.

"Ove subote ćemo početi izvoziti azerbejdžanski plin u Halep preko Kilisa", rekao je, dodajući da će Turska u toj operaciji sarađivati s Azerbejdžanom i Katarom.

Dnevna opskrba plinom ima za cilj povećati dostupnost električne energije u sjevernoj Siriji sa samo tri, četiri sata na oko 10 sati dnevno, rekao je.

Plan je da se koristi šest miliona kubnih metara plina za proizvodnju do 1.200 megavata električne energije, napomenuo je Bayraktar.

Dodao je da Turska već izvozi električnu energiju u sjevernu Siriju i planira povećati trenutne isporuke na 280 megavata putem postojećih dalekovoda.

U toku su i napori za ponovno aktiviranje dalekovoda Birecik - Halep od 500 megavata, koji je korišten u prošlosti.

"Turska strana dalekovoda je netaknuta. Na sirijskoj strani postoji velika šteta. Nakon što se obnovi, moći ćemo izvoziti gotovo 900 megavata, zadovoljavajući potrebe oko 1,6 miliona domaćinstava", rekao je.

Bayraktar je naglasio da je ublažavanje određenih međunarodnih sankcija utrlo put ovim projektima i istakao njihov značaj u pomaganju u obnavljanju normalnog života u Siriji i podršci povratku raseljenih osoba.

Turska će ove godine pokrenuti istraživanje škriljnog plina u Diyarbakiru i Trakiji, najavio je Bayraktar, naglašavajući prelazak zemlje na nekonvencionalne tehnike proizvodnje u regijama gdje su nafta i plin zarobljeni unutar kamenih formacija.

Bayraktar je istakao novi fokus Turske na nekonvencionalnu proizvodnju, posebno ekstrakciju škriljnog plina i nafte iz tijesnih stijena, što zahtijeva horizontalno bušenje i hidraulično frakturiranje (frakiranje) umjesto tradicionalnog vertikalnog bušenja.

"Primijenit ćemo nekonvencionalne metode proizvodnje na naftnim poljima oko Diyarbakira i na poljima koja sadrže plin u Trakiji", rekao je.

Projekat obuhvata četiri lokacije, uključujući područje od oko 600 kvadratnih kilometara sjeverno od Bismila, gdje Turska planira izvesti 24 vertikalne i horizontalne bušilice, dodao je.

Frakturiranje će se zatim koristiti za oslobađanje zarobljenih ugljikovodika.

"Sarađujemo s američkim kompanijama, globalnim liderima u ovoj tehnologiji, koja je SAD učinila vodećim svjetskim proizvođačem nafte i plina", nastavio je.

"U procjenama s partnerima na četiri lokacije identificirane su rezerve od 350 miliona barela", napomenuo je Bayraktar.

Diyarbakir u cjelini može sadržavati četiri do šest milijardi barela potencijala škriljnog plina, dodao je.

"Ove godine ćemo izvršiti jednu vertikalnu operaciju bušenja i frakturiranja. Naš plan u naredne tri godine je da istražimo polje sa 24 bušotine i na kraju krenemo u proizvodnju", rekao je.

Bayraktar je također pružio ažurirane informacije o projektu prirodnog gasa na Crnom moru, najavljujući da se očekuje da će plutajuća proizvodna jedinica "Osman Gazi" biti puštena u rad u ljeto 2026. godine.

Nakon aktiviranja, druga faza gasnog polja Sakarya će udvostručiti trenutnu proizvodnju na 20 miliona kubnih metara dnevno, što je dovoljno za snabdijevanje oko 8 miliona domaćinstava.

Druga plutajuća proizvodna platforma za polje Crnog mora je također u izgradnji, obavijestio je.

"Iako još nije potvrđeno, očekuje se da će krenuti iz Istočne Azije i stići u Tursku do decembra 2027. godine", rekao je Bayraktar.