U prvih šest mjeseci ove godine, ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine iznosi 23,6 milijardi KM, što je za 4,83 posto više u odnosu na isti period prošle godine, javlja Anadolu.

Od toga, izvoz Bosne i Hercegovine iznosi 8,65 milijardi KM, što je povećanje od gotovo 445 miliona KM ili 5,42 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz iznosi 14,95 milijardi KM, uz rast od 644 miliona KM ili 4,5 posto.

Deficit u robnoj razmjeni iznosi 6,3 milijardi KM.

EU ostaje najznačajniji trgovinski partner BiH, s preko 66 posto ukupnog izvoza i gotovo 68 posto ukupnog uvoza.

"Vanjskotrgovinska razmjena BiH je veoma zavisna od kretanja na nivou Evropske unije pa smo tako i u prvih pola godine bili svjedoci da se većina vanjskotrgovinske razmjene u BiH reflektovala na osnovu kretanja u EU-u, a kretanja u EU-u nisu baš toliko pozitivna", rekao je direktor Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Slaviša Ćeranić.

- Geopolitilke tenzije -

Prezentujući osnovne pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u periodu šest mjeseci ove godine, s posebnim osvrtom na razmjenu s najznačajnijim trgovinskim partnerima, rekao je da su svjesni činjenice da u protekle dvije-tri godine "imamo geopolitičke tenzije, prekinute lance snabdijevanja, promjene odnosa između vodećih ekonomskih sila, trgovinske ratove, klimatske promjene i mnoge druge probleme koji su se odrazili na Evropsku uniju, pa samim tim i na vanjskotrgovinsku razmjenu BiH s obzirom na to da je BiH visoko integrisana na evropske lance snabdijevanja".

"Kada je riječ o brojevima, možemo reći da je došlo do stabilizacije, poredeći period 2024, odnosno prvih šest mjeseci te godine. Tako da imamo rast obima vanjskotrgovinske razmjene u prvom periodu ove godine za oko pet posto i on je iznosio oko 23,6 milijardi KM", rekao je Ćeranić.

Od tog broja, na uvoz se odnosilo oko 15 milijardi KM i on je rastao za oko 4,5 posto, te izvoz 8,6 milijardi KM i on je rastao oko 5,5 posto u odnosu na isti referentni period protekle godine.

"Ukupan deficit iznosi nešto više od šest milijardi KM. Svjesni smo tog deficita u prethodnih nekoliko godina i teško da će se ta situacija promijeniti u narednom periodu uzimajući u obzir našu zavisnost od uvoza intermedijarnih dobara, male proizvodne baze i drugih strukturalnih problema sa kojima se susreće bh. privreda", pojasnio je Ćeranić.

- Najznačajnija tržišta -

Kada je riječ o najznačajnijim tržištima, naveo je, tu nije bilo većih promjena, to su već tradicionalno tržišta Hrvatske, Srbije, Njemačke, Italije, Slovenije.

"Najveće tržište BiH kada je riječ o ukupnom obimu je tržište Hrvatske gdje smo zabilježili obim vanjskotrgovinske razmjene u iznosu od 4,1 milijardu KM. Nakon toga slijedi tržište Srbije sa 2,7 milijardi KM, nakon toga tržište Njemačke sa 2,6, te tržište Slovenije sa 1,9 milijardi i Italije sa 1,8 milijardi KM", istakao je navodeći da kada je riječ o izvozu, bilo je malih promjena, ali opet se odnosi na ovih pet najznačajnijih tržišta.

"Naše najznačajnije izvozno tržište jeste Hrvatska gdje smo izvezli 1,3 milijarde KM, nakon toga je Njemačka blizu 1,3, Srbije gdje smo izvezli blizu 900 miliona, tržište Austrije 800 miliona i Slovenije 735 miliona KM", naglasio je.

Kada je riječ o uvoznim tržištima, istakao je, opet je tu Hrvatska sa 2,8 milijardi KM, Srbija 1,9 milijardi, Slovenija sa 1,2 milijarde, Njemačka sa 1,28 milijardi i Italija sa 1,1 milijardu KM.

"Oko 70 posto naših proizvoda plasiramo na tržište Evropske unije, u proteklih šest mjeseci izvezli smo oko 6,4 milijarde KM, a uvoz je bio oko 9,9 milijardi KM što je ukupno doprinijelo obimu od 16,3 milijarde KM", poručio je Ćeranić navodeći da BiH gotovo sa svim zemljama Evropske unije ima deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni izuzev tržišta Austrije gdje imamo blagi suficit.

"Kada je riječ o tržištu CEFTA, naše najznačajnije tržište je Srbija. Ukupan obim razmjene sa tržištem CEFTA je oko 3 milijarde KM", rekao je.

- Povećan obim ukupne razmjene u privredi -

Posmatrajući robnu razmjenu u sektorima privrede, evidentno je povećanje i izvoza i uvoza u skoro svim sektorima privrede, što je direktno rezultiralo povećanim obimom ukupne razmjene.

"Najveći deficit je ostvaren u agro i prehrambenom sektoru i to u vrijednosti od 2 milijarde KM, što čini 32 posto ukupnog deficita u razmjeni BiH sa svijetom", kazala je Belma Alihodžić tokom prezentacije osnovnih pokazatelja vanjskotrgovinske razmjene BiH.

U ovom deficitu, navela je, najviše učestvuje razmjena mesa koja ima negativan saldo i to u vrijednosti od 245,3 miliona KM, što pokazuje da je izvoz 12 posto manji od uvoza.

Istakla je da je ogroman deficit i u razmjeni pića i alkohola, te da je za pola godine isti iznosi 228 miliona KM, a isti čini prekomjeran uvoz vode, vode sa zaslađivačem, sokova, piva i drugih alkoholnih proizvoda.

"Metalska industrija je ostvarila ukupan obim razmjene od 9,7 milijardi KM, od čega na rude i metale otpada 3,8 milijardi KM, a na sektor mašina, aparata i uređaja 5,9 milijardi KM", pojasnila je Alihodžić.

Posmatrajući razmjenu ruda, metala i proizvoda evidentno je povećanja i izvoza i uvoza. Izvoz je u prvom polugodištu iznosio 1,7 milijarde KM, što je povećanje od 193,8 miliona KM. Uvoz je iznosio 2 milijarde KM, i povećan je za 121,8 miliona KM.

Ovom povećanju je uglavnom doprinijelo povećanje uvoza aluminija i njegovih proizvoda, rekla je Alihodžić.

"Povećan obim je zabilježila i automobilska industrija. Izvoz je iznosi 380,9 miliona KM, što je povećanje za 49 miliona KM. Pozitivan trend izvoza ima i namjenska industrije, te je u prvom polugodištu isti iznosio preko 311 miliona KM, što je povećanje od 73,5 miliona KM ili 31 posto u odnosu na isti period prethodne godine, što može biti povezano s rastom globalne potražnje uslijed geopolitičkih nestabilnosti", dodala je.

Negativni trendovi zabilježeni su u industriji tekstila, kože i obuće.

- Prognoze -

U narednim mjesecima, kako je kazano na konferenciji, očekuje se da će vanjskotrgovinska razmjena BiH zadržati sličan tempo kao do sada, bez značajnijih promjena ili oscilacija. S druge strane, rast plata, povećani priliv doznaka iz inostranstva i blago povišena inflacija mogli bi rezultirati porastom domaće potrošnje, što bi u konačnici moglo uzrokovati povećanje uvoza u narednom kvartalu.

Što se tiče izvoza, predviđa se umjereni rast, ali bez većih skokova. Za veći rast ukupnog izvoza potrebno je povećati izvoz proizvoda sa višom dodanom vrijednošću, posebno razviti sektor prehrane, tekstila, autoindustrije, IT... Takođe šansa je u diverzifikaciji tržišta tj. povećan izvoz na tzv. treća tržišta.