Godinu dana nakon pada Bashara al-Assada, Sirija prolazi kroz sveobuhvatno diplomatsko resetiranje dok tranzicijsko rukovodstvo zemlje radi na ponovnom uspostavljanju veza nakon godina izolacije.

Uz podršku regionalnih sila i sve veću podršku glavnih globalnih aktera, vlada predsjednika Ahmada al-Sharaae nastoji repozicionirati Siriju na međunarodnoj sceni – što je dramatičan pomak od statusa izopćenika koji je imala pod Assadovim režimom, rekli su analitičari za Anadolu.

„Nova sirijska vlada imala je više diplomatskih angažmana s međunarodnom zajednicom u jednoj godini nego Assadov režim u 54 godine. Ovo je prilično nevjerovatno“, rekao je Omer Ozkizilcik, nerezidentni saradnik u projektu Sirija Atlantskog vijeća.

Assad, koji je vladao Sirijom skoro 25 godina, pobjegao je u Rusiju u decembru 2024. nakon što su pobunjeničke snage okončale šestodecenijsku vladavinu Baas stranke. Prelazna administracija koju je predvodio Sharaa formirana je u januaru 2025.

Od početka brutalnog rata Assadovog režima protiv njenog stanovništva 2011. godine, Sirija je bila politički marginalizirana i osakaćena nekim od najstrožih sankcija na svijetu.

U sukobu je poginulo najmanje 580.000 ljudi, a 13 miliona je raseljeno, a istražitelji su dokumentovali masovne grobnice, prisilne nestanke, mučenje i široko rasprostranjena kršenja ljudskih prava.

Analitičari kažu da diplomatski povratak Sirije naglašava da je zapadna i regionalna izolacija bila usmjerena na ponašanje Asadovog režima, a ne na sam sirijski narod.

„Kada je Asad u početku pao, svi su oklijevali“, rekao je Ozkizilcik. „Tada je postignut tursko-saudijski dogovor da se pomogne Siriji i podrži Sirija.“

Velika prekretnica dogodila se u maju, kada je američki predsjednik Donald Trump u Rijadu najavio da će Washington ukinuti ključne sankcije, potez koji je, prema riječima stručnjaka, otvorio vrata širem angažmanu.

Sharaaino debitantsko obraćanje na Generalnoj skupštini UN-a – prvo obraćanje sirijskog lidera u skoro 60 godina – dodatno je signaliziralo povratak Damaska ​​multilateralnoj diplomatiji.

„Sve ovo zajedno pokazuje nam da je međunarodna zajednica spremna prihvatiti novu Siriju i dati joj priliku da rekonstruiše, obnovi i rekalibrira svoju poziciju u svijetu“, dodao je Ozkizilcik.

Heiko Wimmen, direktor projekta za Irak, Siriju i Liban u Međunarodnoj kriznoj grupi, rekao je da je novo sirijsko rukovodstvo pokazalo "impresivan uspjeh u okončanju izolacije", prevazilazeći duboko međunarodno nepovjerenje ukorijenjeno u prošlosti.

- Godina posjeta visokog profila

U svojoj prvoj godini, Sharaa je posjetio najmanje 13 zemalja, uključujući SAD, Rusiju, Francusku, Tursku i Brazil.

Ipak, njegova posjeta Washingtonu, gdje se sastao s Trumpom u Bijeloj kući, bila je najsimboličnija, kažu analitičari.

"Njegova posjeta Bijeloj kući bila je poruka Trumpove administracije da SAD ohrabruje ovu novu sirijsku vladu i normalizuje odnose sa Sirijom", rekao je Ozkizilcik.

Dodao je da je Washington također signalizirao da neće gurati novo rukovodstvo u "nelegitimnost", uprkos izraelskim prigovorima.

Rusija, koja je bila domaćin Sharaai ranije ove godine, također je brzo krenula u redefiniranje veza nakon godina podrške Assadu, dodao je stručnjak.

Wimmen je rekao da je Sharaain međunarodni doseg od njega učinio figurom u koju mnogi vanjski akteri polažu nade, iako je primijetio da je podrška Washingtona ograničena kada je u pitanju obuzdavanje Izraela na jugu Sirije.

- Napredak u sankcijama

Sirija je postigla velike pobjede u ublažavanju međunarodnih sankcija.

EU je ukinuo sva ekonomska ograničenja koja nisu vezana za sigurnosne probleme, a Svjetska banka je nakon decenija vratila Siriji podobnost za finansiranje.

Evropska komisija je također obećala 175 miliona eura (203 miliona dolara) ove godine za napore oporavka.

Nekoliko država je najavilo velika ulaganja. Prema riječima predsjednika Sharaae, Sirija je privukla 28 milijardi dolara u prvih šest mjeseci nakon izmjena zakona o ulaganjima.

Ali analitičari upozoravaju da neriješene američke sankcije ostaju glavna prepreka. Cezarov zakon, najopsežnija od ovih mjera, može se suspendovati samo na šest mjeseci odjednom, po predsjedničkom nahođenju. Do sada ih je Trump dva puta ukinuo.

„Ove sankcije treba u potpunosti ukinuti kako bi se investitori mogli osjećati sigurno“, rekao je Ozkizilcik. „Siriji su potrebna ulaganja jer 90% ljudi tamo živi ispod granice siromaštva, a zemlja je uništena.“

Izvještaj Svjetske banke procjenjuje povećanje troškova obnove Sirije na 216 milijardi dolara – skoro 10 puta više od sirijskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) iz 2024. godine.

Drugi sloj sankcija vezan za terorističke oznake također je počeo ublažavati. Vijeće sigurnosti UN-a nedavno je glasalo za uklanjanje Sharaai i ministra unutrašnjih poslova s ​​liste, uklanjajući birokratsku prepreku za države koje sarađuju s Damaskom.

Wimmen kaže da su podrške, posebno od SAD-a, bile od egzistencijalnog značaja.

Međutim, upozorio je da ublažavanje sankcija možda neće biti dovoljno da se privuku potrebna ulaganja.

„Ukidanje sankcija možda neće biti dovoljno za izgradnju povjerenja prema stranim ulaganjima sve dok je unutrašnja situacija nestabilna“, rekao je.

- Povratak na globalne platforme

Sharaaino učešće na globalnim forumima, uključujući njegov historijski govor u UN-u, signalizira nastojanja nove vlade da se ponovo pridruži multilateralnoj diplomatiji.

„To je bio prvi put za sirijsku naciju, a njegova poruka je u osnovi bila da postoji nova Sirija... da ova Sirija ne želi biti izvor prijetnji i sigurnosnih rizika, već izvor stabilnosti“, rekao je Ozkizilcik.

Sirijski predsjednik je također učestvovao na COP30 u Brazilu ovog novembra, što je bio prvi put da je sirijski lider prisustvovao samitu o klimi.

„Sirija nije u poziciji da doprinese u smislu finansija ili doprinosa za klimu ili bilo šta drugo“, rekao je Ozkizilcik. „Sirija želi reći da više nismo izolovana nacija koja izaziva nered. Mi smo dio međunarodne zajednice i želimo učestvovati u svemu što je međunarodna saradnja i kolaboracija.“

- Pogled unaprijed

Analitičari očekuju da će se Sharaaina diplomatija proširiti na Evropu 2026. godine, a pregovori će se vjerovatno fokusirati na izbjeglice, obnovu i institucionalne reforme.

Ali jedno centralno neriješeno pitanje ostaje: Izrael.

Ozkizilcik je rekao da Damask insistira na novom sigurnosnom mehanizmu kako bi se vratila linija razdvajanja iz 1974. godine, ali Izrael nije pokazao spremnost za angažman.

Od Assadovog pada, dodao je, Izrael je izveo više od 1.000 zračnih napada u Siriji i okupirao novu teritoriju na jugu, kršeći sporazum iz 1974. godine.

Uprkos napadima, Damask se suzdržao od odmazde kako bi sačuvao diplomatski zamah, objasnio je Ozkizilcik.

„Prilično je miran i pokušava pružiti ruku za dijalog i postići sporazum“, rekao je.

Stručnjaci upozoravaju da bi, ako se sljedeće godine ne postigne sporazum, mogla biti propuštena rijetka prilika za stabilizaciju sirijsko-izraelskih odnosa.