U godini od pada režima Baas 8. decembra 2024. godine, veći dio svijeta se brzo pokrenuo kako bi se ponovo angažovao sa novim sirijskim rukovodstvom, uz dva značajna izuzetka: Iran i Izrael, javlja Anadolu.

Prelazna administracija u Damasku intenzivno je radila na povratku na diplomatsku arenu, ponovo otvarajući kanale koji su bili zamrznuti više od decenije i ubrzavajući kontakte na visokom nivou sa glavnim gradovima širom Bliskog istoka, Evrope i šire.

Tokom protekle godine, Sirija se ponovo pojavila na regionalnim i međunarodnim forumima, oživjela veze s ključnim susjedima i pozdravila ponovno otvaranje više ambasada u svom glavnom gradu.

Nakon 61 godine vladavine Baas stranke, mnoge zemlje sada vide priliku da obnove veze s Damaskom i istraže konstruktivnije odnose.

- Ambasade ponovo otvorene -

Kako su diplomatske aktivnosti nastavljene, ambasade koje su bile zatvorene tokom sukoba počele su se otvarati.

Turska ambasada – zatvorena 2012. godine – ponovo je otvorena 14. decembra 2024. godine, ponovo podižući tursku zastavu. Njemačka, Španija, Italija, Katar, Azerbejdžan i Maroko također su obnovili svoje ambasade nakon otprilike 13 godina.

"Otišao sam u Damask da podignem špansku zastavu jer Španija podržava Siriju na njenom putu ka stabilnosti, pravdi i sigurnosti, te jednakim pravima za sve sirijske muškarce i žene", napisao je španski ministar vanjskih poslova na društvenim mrežama kako bi proslavio godišnjicu od rušenja režima.

Neke ambasade koje su ostale operativne tokom Assadove ere, poput ruske, nastavljaju s radom.

Kina također planira ponovo otvoriti svoju ambasadu početkom 2026. godine.

Međutim, iranska ambasada u Damasku, koja je opljačkana u decembru prošle godine, navodno je od tada zatvorena.

- Nova sirijska diplomatija -

Predsjednik Ahmad al-Sharaa predvodio je diplomatski povratak Sirije.

Prema službenoj sirijskoj novinskoj agenciji SANA, on je od stupanja na dužnost 29. januara posjetio imao 21 posjetu u 13 zemalja. To su Saudijska Arabija, Turska, Jordan, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), Katar, Francuska, Bahrein, Kuvajt, SAD, Rusija, Azerbejdžan i Brazil.

Njegova posjeta Washingtonu u novembru bila je vrlo simbolična jer je postao prvi sirijski lider ikada ugošćen u Bijeloj kući.

U UN-u je postao prvi sirijski predsjednik koji se obratio Generalnoj skupštini u skoro šest decenija.

"Sirija vraća svoje zasluženo mjesto među narodima svijeta", rekao je Sharaa međunarodnoj zajednici.

Ministar vanjskih poslova Asaad al-Shaibani opisao je novu sirijsku vanjsku politiku kao "novu sirijsku diplomatiju" - pristup usmjeren na dijalog, saradnju i predstavljanje identiteta zemlje nakon godina međunarodne izolacije.

Nova diplomatija, rekao je, ima za cilj pojačati glas Sirijaca i zamijeniti prošle politike nametanja.

Shaibani je također mnogo putovao, posjećujući Tursku, zemlje Perzijskog zaljeva, zemlje EU, Veliku Britaniju, Rusiju, Kinu i SAD, signalizirajući napore za obnovu globalnog otiska Sirije i oštar raskid s izoliranim pristupom prethodnog režima.

- Redefiniranje veza iz Assadove ere -

Dok su Rusija i Kina bile saveznice iz Assadove ere, Sharaina administracija teži onome što zvaničnici nazivaju "uravnoteženim" i interesno vođenim odnosima s Moskvom i Pekingom.

Sharaa se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom tokom njegove posjete Moskvi 15. oktobra, signalizirajući rekalibraciju veza. Shaibanijevo putovanje u Peking 17. novembra slično je naglasilo napore za redefiniranje odnosa s Kinom.

Prelazna administracija je također proširila svoju diplomatsku mrežu.

Na marginama Generalne skupštine UN-a u septembru, Sharaa i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisali su deklaraciju o uspostavljanju diplomatskih odnosa.

Sirija je također objavila priznanje Kosova 29. oktobra i uspostavljanje diplomatskih odnosa s Južnom Korejom 10. aprila.

- ⁠Izrael širi okupaciju, SAD povećava pritisak -

U međuvremenu, odnosi s Izraelom su se naglo pogoršali.

Sirijski zvaničnici kažu da je Izrael izveo više od 1.000 zračnih napada i 400 upada na sirijsku teritoriju od pada Assada. Iza Golanske visoravni, Izrael je zauzeo dodatnih 800 kvadratnih kilometara (308 kvadratnih milja) u protekloj godini.

Sigurnosni pregovori između Damaska ​​i Tel Aviva koje predvodi SAD do sada nisu dali rezultate.

Izrael traži novi sigurnosni sporazum, dok Sirija zahtijeva povlačenje Izraela na linije prije 8. decembra 2024. i vraćanje Sporazuma o razdvajanju iz 1974. - za koji su izraelski lideri rekli da je nevažeći dok se "red ne uspostavi u Siriji".

Govoreći na međunarodnoj konferenciji u Dohi u subotu, Sharaa je rekao da je poslao "pozitivne poruke Izraelu u vezi s regionalnim mirom i stabilnošću" od preuzimanja dužnosti.

Dodao je da se Izrael sada izdvaja od široke međunarodne podrške koju je Sirija dobila za svoju postkonfliktnu tranziciju.

"Postoje pregovori s Izraelom, a SAD su uključene i sve zemlje podržavaju naš zahtjev za povlačenjem na granice prije 8. decembra", rekao je.

Prošle sedmice, američki predsjednik Donald Trump razgovarao je s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, rekavši da ga je pozvao da se "ne miješa u evoluciju Sirije u prosperitetnu državu".

"Vrlo je važno da Izrael održava snažan i istinski dijalog sa Sirijom", napisao je Trump na platformi Truth Social, dodajući da je vrlo zadovoljan napretkom Sirije.