Više od jedne četvrtine domaćinstava u Izraelu sada se suočava s nesigurnošću u pogledu hrane, uzrokovanom ekonomskim i socijalnim posljedicama dvogodišnjeg genocidnog rata u Pojasu Gaze, otkrila je u ponedjeljak izraelska organizacija, javlja Anadolu.

Latet, humanitarna organizacija osnovana 1996. godine za borbu protiv siromaštva i nesigurnosti u pogledu hrane, navela je u godišnjem izvještaju da se 26,9 posto izraelskih porodica (oko 867.256 domaćinstava) suočava s nesigurnošću u pogledu hrane, što predstavlja neviđeno povećanje od 27,5 posto u odnosu na prošlu godinu.

U izvještaju se navodi da se 37,5 posto izraelske djece, otprilike 1,18 miliona, također suočava s nesigurnošću u pogledu hrane, što naglašava ono što se naziva ozbiljnom i rastućom krizom unutar izraelskog društva.

Latet je rekao da je četvrtina primalaca pomoći ono što je opisao kao "novi siromašni" - ljudi koji su postali ovisni o pomoći u hrani tek u posljednje dvije godine nakon početka rata u Gazi.

"Rat i val rastućih cijena stvorili su socijalnu vanrednu situaciju", navodi se u izvještaju, uz napomenu o dubokoj eroziji i prehrambene i ekonomske sigurnosti za stotine hiljada domaćinstava.

Nagli porast gladi, pri čemu deset posto porodica sada doživljava ozbiljnu nesigurnost u pogledu hrane, prvenstveno je uzrokovan pogoršanjem uslova ovih novopogođenih domaćinstava, što znači da se teškoće šire i dosežu nižu srednju klasu, dodaje se u izvještaju.

Kriza se također ogleda u porastu zahtjeva za pomoć od civilnih organizacija, uz pad donacija jer se resursi preusmjeravaju na potrebe vezane za rat, navodi se u izvještaju.

- Troškovi života -

Prema Latetu, minimalni troškovi života porasli su ove godine za 5,5 posto po osobi i 5,6 posto po porodici u poređenju sa 2024. godinom.

Minimalni prihod potreban za dostojanstven život osobe u Izraelu sada iznosi 5.589 šekela (1.733 dolara ili 1.490 eura) mjesečno i 14.139 šekela (4.384 dolara ili 3.770 eura) za četveročlanu porodicu, navodi se.

Godišnja potrošnja porasla je u prosjeku za 3.500 šekela (1.085 dolara ili 933 eura) po osobi i 9.000 šekela (2.791 dolar ili 2.400 eura) po porodici.

U izvještaju se navodi da je 59,6 posto primalaca pomoći prijavilo pogoršanje svoje finansijske situacije u protekloj godini, u poređenju sa 36,5 posto opšte populacije.

Oko 33,1 posto primalaca pomoći imalo je zamrznute ili zaplijenjene bankovne račune, što je stopa tri puta veća od opšte populacije.

Primaoci pomoći u prosjeku troše 12.734 šekela (3.949 dolara ili 3.395 eura) mjesečno - što je skoro dvostruko više od njihovog prosječnog neto mjesečnog prihoda od 6.593 šekela (2.045 dolara ili 1.758 eura), navodi se u izvještaju.

Latet je dodao da je oko 60 posto korisnika državne pomoći reklo da im se finansijska situacija pogoršala ove godine, napominjući da su im se mjesečni troškovi skoro udvostručili u poređenju s prethodnim periodima.

U izvještaju je također navedeno da 67 posto ovih porodica nije bilo u mogućnosti da obezbijedi osnovni školski pribor za svoju djecu, uključujući udžbenike, dok je 84 posto reklo da je moralo spriječiti svoju djecu da učestvuju u školskim aktivnostima i izletima zbog troškova.

Osim ekonomskih problema, 61,9 posto primalaca pomoći opisalo je svoje psihološko stanje kao "loše", a 42,4 posto je reklo da im se mentalno zdravlje pogoršalo od 8. oktobra 2023. godine, navodi se u izvještaju.

Sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa stupio je na snagu u Gazi 10. oktobra, čime su zaustavljeni dvogodišnji izraelski napadi u kojima je od oktobra 2023. godine ubijeno više od 70.000 Palestinaca, uglavnom žena i djece, a povrijeđeno skoro 171.000.