Francuska je u srijedu odlučno odbacila svaku sugestiju o mogućem američkom vojnom potezu protiv Grenlanda, nazivajući takvu retoriku "besmislenom" i nekompatibilnom s principima NATO-a.

U razgovoru za radio France Inter, ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot rekao je da je ideja da jedna zemlja NATO-a napadne drugu nezamisliva i da je u suprotnosti s osnovnim interesima saveza.

"Što se tiče moguće intervencije silom, čak i ako se ne bavim političkom ili diplomatskom fikcijom, ovo nije politička fikcija, to je besmislica iz Bijele kuće", rekao je Barrot.

"Apsolutno nema smisla da jedna zemlja NATO-a napadne drugu zemlju NATO-a. To uopće ne bi imalo smisla i, prije svega, bilo bi apsolutno suprotno interesima."

Ove izjave dolaze nakon ponovljenih izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa i članova njegove administracije u kojima se sugerira da Washington razmatra "sve opcije" u vezi s Grenlandom, uključujući upotrebu sile, komentari koji su izazvali nelagodu širom Evrope.

Barrot je ponovio stav Francuske da status Grenlanda nije otvoren za pregovore, naglašavajući da arktička teritorija pripada njenom narodu i da sve odluke o njenoj budućnosti isključivo leže na Grenlandu i Danskoj.

- Ukrajina i evropske sigurnosne garancije -

Barrot je također istakao ono što je opisao kao neviđen korak ka kolektivnim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, nakon sastanka Koalicije voljnih u Parizu u utorak, koji je okupio evropske i međunarodne partnere.

"Ali jučerašnji sastanak očito nije bio kao ostali", rekao je i dodao: "Bio je to veliki dan za mir, za mir za Ukrajinu i za Evropu."

Prema Barrotu, to je bio prvi put u decenijama da se oko 30 zemalja iz Evrope, Sjeverne Amerike i Azije složilo da udruži vojne kapacitete kako bi osiguralo da mir u Ukrajini, nakon što bude zaključen, može biti efikasno garantovan.

"Ovo je potpuno neviđeno", rekao je.

Što se tiče uloge Washingtona, Barrot je rekao da će američka podrška ići dalje od političke podrške i uključivati ​​konkretne vojne doprinose u podršci "Koaliciji voljnih".

"Prije svega, to znači pružanje određenog broja vojnih kapaciteta kao podrška vojnim kapacitetima ove Koalicije voljnih", rekao je, dodajući da će te snage djelovati iza linije fronta u podršci ukrajinskim oružanim snagama.

Napomenuo je da će ukrajinska vojska, za koju se očekuje da će održavati snagu od oko 800.000 vojnika, ostati prva linija odbrane zemlje.

Barrot je također naznačio da, iako konačna deklaracija nije precizirala eksplicitne mehanizme odgovora, američke obaveze su u suštini jasne.

"Ako u Ukrajini postoje međunarodne interpozicijske snage, da tako kažem, i ako dođe do ruskog napada, Sjedinjene Države će uzvratiti i pomoći će evropskim trupama", rekao je.

- O Venecueli -

Barrot se također osvrnuo na stav Francuske o Venecueli, odbacujući kritike da je Pariz slabo reagirao na nedavni razvoj događaja i naglašavajući da je Francuska izdala jednu od najsnažnijih izjava o krizi.

Rekao je da je Francuska jasno stavila do znanja svoj stav osudom zarobljenog venecuelanskog predsjednika Nicolasa Madura i metoda koje je koristila njegova vlada.

"Nicolas Maduro je nemilosrdni diktator koji je oduzeo slobode svom narodu i ukrao im izbore", rekao je Barrot.

"U istom dahu je rečeno da korištena metoda krši međunarodno pravo, pa čak je išlo toliko daleko da bi umnožavanje kršenja međunarodnog prava od strane stalnih članica Vijeća sigurnosti, ko god one bile, imalo ozbiljne posljedice po svjetsku sigurnost", rekao je.

Ponovio je da je Francuska "jasno izrazila mišljenje o Nicolasu Maduru" i korištenoj metodi, "ali da je nismo nazvali demokratskom".