Grenland, autonomna teritorija Danske, ponovo je postao fokus geopolitičke debate nakon što je američki predsjednik Donald Trump ponovio svoj interes za preuzimanje kontrole nad tim arktičkim otokom, navodeći razloge nacionalne sigurnosti.

Grenland se prostire na 2,16 miliona kvadratnih kilometara i dom je oko 56.000 ljudi, uglavnom inuitskog porijekla. Njegovo stanovništvo koncentrisano je duž zapadne obale, a Nuuk je glavni grad. Otok je uglavnom prekriven ledom, a njegova ekonomija se prvenstveno zasniva na ribarstvu.

Iako je Grenland težio većoj autonomiji od Danske, uključujući domaću upravu dodijeljenu 1979. godine i samoupravu 2009. godine, njegova spoljna politika i politika sigurnosti i dalje su pod danskom kontrolom.

Nedavna retorika Donalda Trumpa izazvala je rasprave o geopolitičkoj važnosti Arktika i budućnosti otoka, ističući rastući strateški značaj regije u 21. vijeku.

- Položaj -

Grenland zauzima ključnu poziciju između Sjeverne Amerike i Evrope, smješten preko tzv. prolaza Giuk, pomorskog koridora koji povezuje Grenland, Island i Ujedinjeno Kraljevstvo, a koji spaja Arktički ocean s Sjevernim Atlantikom.

Ova oblast se odavno smatra strateški važnom za nadzor mornaričkih i zračnih aktivnosti, posebno u kontekstu rastuće konkurencije u Arktiku koja uključuje Rusiju i Kinu.

SAD već održava vojnu prisutnost na otoku putem svemirske baze Thule, ključnog dijela svojih sistema protivraketne odbrane i ranog upozoravanja.

Kako klimatske promjene ubrzavaju topljenje arktičkog leda, lokacija Grenlanda postaje još značajnija, a očekuje se da će sjeverne plovne rute svake godine biti navigabilne duže vrijeme.

- Ključni minerali Grenlanda -

Osim geografske pozicije, Grenland je bogat mineralnim resursima koji se sve više smatraju ključnim za moderne ekonomije i odbrambenu industriju.

Istraživanje iz 2023. godine pokazalo je da se 25 od 34 minerala, koje Evropska komisija klasifikuje kao ključne sirovine, nalazi na Grenlandu. To uključuje rijetke zemne elemente koji se koriste u električnim vozilima, vjetroturbinama, naprednoj elektronici i vojnoj opremi.

Međutim, vađenje nafte i prirodnog gasa je zabranjeno iz ekoloških razloga, a rudarski projekti često nailaze na birokratske prepreke i protivljenje lokalnih zajednica.

Tri najveća nalazišta rijetkih zemnih elemenata smještena su u južnoj pokrajini Gardar, gdje kompanije istražuju područje.

Grafit, koji se koristi u baterijama električnih vozila i proizvodnji čelika, široko je rasprostranjen, dok su bakar i nikal još nedovoljno istraženi. Rudarska kompanija Anglo American posjeduje licence za zapadni Grenland.

Cink se uglavnom nalazi u sjevernom Grenlandu, sa Citronen Fjordom među najvećim neeksploatisanim nalazištima cinka i olova u svijetu, dok južne oblasti oko fjorda Sermiligaarsuk sadrže zlato, uključujući rudnik Mt. Nalunaq kompanije Amaroq Minerals.

Grenland također ima nalazišta dijamanata, željezne rude, titanijuma, vanadija, volframa i urana, iako je rudarenje urana zabranjeno 2021. godine, čime su zaustavljeni projekti u kojima se uran pojavljuje kao nusproizvod.

- Trumpove apsiracije -

Trump je prvi put iznio ideju o kupovini Grenlanda tokom svog prvog mandata u Bijeloj kući, a prijedlog je obnovio krajem 2024. godine, nazivajući kontrolu SAD nad otokom apsolutnom nužnošću za nacionalnu sigurnost.

Zvaničnici Bijele kuće također su sugerisali da SAD razmatraju niz opcija za akviziciju otoka, uključujući i upotrebu vojne sile, iako se Trump nije eksplicitno obavezao na takvu akciju.

Nedavna američka vojna operacija u Venezueli, koja je dovela do zarobljavanja predsjednika Nicolasa Madura, dodatno je pojačala zabrinutost zbog Trumpove vanjskopolitičke retorike.

Nakon operacije, Trump je ponovo naglasio strateški značaj Grenlanda, upozoravajući da aktivnosti Rusije i Kine u regiji predstavljaju prijetnju za sigurnost SAD-a.

Njegove izjave ponovno su pojačale napetosti s Danskom i drugim evropskim saveznicima, dok su ponovo otvorena pitanja o strateškoj vrijednosti Grenlanda, njegovim ogromnim prirodnim resursima i ulozi u arktičkoj sigurnosti.

- Reakcije Danske i Grenlanda -

Danska je čvrsto odbacila bilo kakav američki zahtjev za Grenland. Danska premijerka Mette Frederiksen istakla je da su stanovnici Grenlanda više puta izrazili protivljenje pridruživanju SAD-u, upozoravajući da bi bilo koja američka vojna akcija protiv saveznika iz NATO-a mogla ugroziti sam savez.

Evropski lideri, uključujući Francusku, Njemačku, Italiju, Poljsku, Španiju i Ujedinjeno Kraljevstvo, podržali su Dansku, naglašavajući da sigurnost Arktika mora ostati kolektivni prioritet NATO-a.

Lokalne vlasti Grenlanda također su osudile američke izjave. Premijer Jens-Frederik Nielsen opisao je ideju američke kontrole kao potpuno neprihvatljivu i naglasio da svaka diskusija mora poštovati međunarodno pravo i volju stanovnika Grenlanda.

Prema anketama provedenim u januaru 2025. godine, 85 posto Grenlanđana protivi se pridruživanju Sjedinjenim Državama.

- Pozicija NATO-a -

Analitičari upozoravaju da bi svaki pokušaj SAD-a da silom preuzme Grenland imao ozbiljne posljedice po NATO savez, potencijalno ugrožavajući princip kolektivne odbrane.

Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je da bi američki vojni napad na Grenland, koji Trump nije isključio, mogao raspršiti NATO savez.

"Ako SAD odluči vojno napasti drugu NATO državu, sve staje, uključujući NATO i sigurnost koju je savez pružao od kraja Drugog svjetskog rata", upozorila je.

Grenland je formalno pod NATO sigurnosnim kišobranom kao dio Danske, članice saveza. Prema članu 5, napad na jednog člana smatra se napadom na sve članice.

Međutim, eventualna ofanziva Sjedinjenih Država, najveće vojne sile saveza, protiv druge članice stvorila bi scenario bez presedana. Član 5 pretpostavlja međusobnu odbranu članica, ali ne postoji mehanizam za reagiranje na agresiju od same SAD.

U praktičnom smislu, NATO bi mogao izdati političku osudu ili nametnuti ekonomske sankcije, ali se vojna kontraakcija smatra gotovo nemogućom.