Republika Sjeverna Makedonija obilježava 34. godišnjicu svoje nezavisnosti, javlja Anadolu.

Na današnji dan 1991. godine u Sjevernoj Makedoniji, koja je u to vrijeme bila republika u sastavu bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), proveden je referendum na kojem se više od 95 posto građana, koji su izašli na birališta, izjasnilo za nezavisnost.

Referendumu je prethodila Deklaracija o nezavisnosti, koju je 25. januara 1991. usvojila prva višepartijska skupština, a 18. septembra 1991. skupština je usvojila Deklaraciju o prihvatanju rezultata referenduma o nezavisnosti Makedonije.

Za prvog predsjednika države, na sjednici Sobranja 27. januara 1992. godine, izabran je Kiro Glogorov.

Monetarnu nezavisnost Sjeverna Makedonija stekla je od 26. aprila 1992, kada je kao valuta uveden denar, dok je makedonska vojska formirana 18. augusta iste godine.

- NATO strateški cilj -

Međunarodno-pravni subjektivitet Makedonije je potvrđen prijemom u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda 8. aprila 1993. godine, kad je Generalna skupština ovu državu primila kao 181. članicu pod imenom Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, zbog neriješenog spora o imenu s Grčkom.

Zbog protivljenja i pritiska Grčke, koja nije prihvatila ustavni naziv Republike Makedonije, članstvo u UN-u je izvršeno pod privremenom referencom Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija (BJRM).

Nakon sticanja nezavisnosti, Sjeverna Makedonija je sebi postavila nekoliko strateških ciljeva, a najznačajniji su članstvo u Evropskoj uniji (EU) i NATO-u.

Sjeverna Makedonija, koja je od samita u Washingtonu 1999. bila kandidat za članstvo, službeno je postala 30. članica NATO-a 27. marta 2020. godine i ima za cilj da u narednom periodu postane punopravna članica EU, iako se s vremena na vrijeme suočavala s mnogim preprekama.

- Promjena imena zbog problema s Grčkom -

Tokom godina, pregovori o rješavanju problema imena s Grčkom periodično su se nastavljali i zaustavljali.

Nakon pregovora o rješavanju spora oko imena, koji su se odvijali pod pokroviteljstvom UN-a, postignut je Prespanski sporazum, koji je potpisan u junu 2018. godine na grčkoj strani Prespanskog jezera.

Potpisivanjem sporazuma nastavljeni su koraci njegove implementacije, poput održavanja referenduma u Sjevernoj Makedoniji, koji je održan u septembru 2018. godine.

Referendumsko pitanje bilo je: "Da li ste za članstvo u NATO-u i EU uz prihvatanje sporazuma između Makedonije i Grčke".

Prema podacima Državne izborne komisije (DIK), na referendumu je izašlo 36,91 posto ukupnog broja birača, od čega je 91,46 posto glasalo "za". Tadašnja opozicija bojkotovala je referendum.

- Pregovori o pristupanju EU počeli 2022. godine -

Devetnaestog jula 2022. godine Sjeverna Makedonija je, zajedno s Albanijom, uspjela započeti pregovore o pristupanju s EU, održavši prvu međuvladinu konferenciju.

Očekuje se da će Sjeverna Makedonija, koja je 2005. godine dobila status "zemlje kandidata", početi s otvaranjem poglavlja za članstvo u EU nakon što izvrši ustavne promjene koje proizlaze iz bilateralnog protokola potpisanog s Bugarskom.

Sjeverna Makedonija, koja je započela pregovore o pristupanju s EU održavanjem svoje prve međuvladine konferencije 2022. godine, mora uključiti Bugare u svoj ustav.

Sjeverna Makedonija ne može otvoriti poglavlje s EU bez uključivanja Bugara u ustav, dok ustavne promjene zahtijevaju dvotrećinsku većinu u Skupštini, 80 zastupnika, da bi se to dogodilo.

Prijedlog za početak ustavnih promjena predviđa promjene Preambule Ustava i spominjanje bugarskog naroda, hrvatskog naroda, crnogorskog naroda, slovenskog naroda, jevrejskog naroda i egipatskog naroda.