Na 20. godišnjicu osnivanja Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INOBiH) još jednom je apelovano na sve koji imaju saznanja o masovnim grobnicama da ih dostave, anonimno ili javno jer se u BiH još uvije traži 7.580 osoba nestalih tokom rata '90-ih godina, javlja Anadolu.

"Dvadeset godina je dug period. Cilj je da ovaj proces u BiH u sljedeće dvije, tri godine zatvorimo", poručio je ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić.

Institut je jedinstven u svijetu jer je formiran tako da sve strane involvirane u sukobu zajednički rade na pronalasku nestalih osoba tokom ratnih dešavanja.

Prva je državna institucija osnovana s isključivim ciljem pronalaženja i identifikacije osoba nestalih usljed ratnih sukoba. Za razliku od drugih zemalja koje su pitanje nestalih tretirale kroz ad hoc komisije ili međunarodne organizacije, Bosna i Hercegovina je uspostavila trajnu, institucionalnu strukturu koja djeluje na cijelom teritoriju države.

Na današnjem događaju u Sarajevu, gdje je govoreno o značaju Instituta i postignućima u protekle dvije decenije, okupljeni su istakli da rad Instituta nije samo institucionalna obaveza, nego i moralna i društvena odgovornost.

Još jednom je apelovano na sve koji imaju saznanja o masovnim grobnicama da ih dostave, anonimno ili javno.

Predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH Nikola Perišić istakao je kako je kroz 20 godina rada uspostavljena jedinstvena institucija koja se bavi procesom traženja nestalih osoba na cijeloj teritoriji BiH.

"Organizacija je uspostavljena 2004. godine Zakonom o nestalim licima i međunarodnim sporazumom iz 2005. godine između Vijeća ministara BiH i Međunarodne komisije za nestala lica", rekao je navodeći da uprkos pohvalama, ali i kritikama, Institut ispunjava svoju misiju predajući posmrtne ostatke porodicama bez diskriminacije na osnovu etničke, nacionalne, rasne, polne, socijalne ili bilo koje druge podjele.

"Nažalost, još uvijek tragamo za 7.580 nestalih, što su najteži slučajevi, pretežno vezani za djela ratnih zločina, gdje su se počinioci dobrano potrudili da prikriju tragove. Vrijeme koje protječe i smrt svjedoka i rodbine nisu saveznici u ovom procesu", poručio je.

Istakao je da je poruka s današnjeg obilježavanja animiranje i podizanje svijesti cijele javnosti u BiH o bitnosti ovog procesa te traženje veće podrške vlasti kako bi proces traženja nestalih polako bio priveden kraju.

Institut je postao globalni lider u primjeni forenzičke nauke, naročito DNK identifikacije. Zahvaljujući saradnji s Međunarodnom komisijom za nestale osobe (ICMP), BiH je postigla ogroman uspjeh u pronalasku i identifikaciji nestalih osoba.

"Ovo je jedinstvena institucija koja služi kao model kako rješavanje pitanja nestalih može i treba biti provedeno u svakoj državi koja se suočava s tim problemom, koristeći pravne instrumente, naučne osnove i najnovija dostignuća u forenzici, kroz veliku saradnju i podršku porodica nestalih", izjavila je Samira Krehić, šefica programa za Zapadni Balkan Međunarodne komisije za nestale osobe.

Dodala je da je tokom dvadeset godina pronađeno oko 75 posto nestalih od svih prijavljenih nakon sukoba u BiH.

"Potrebna je dalja politička i svaka druga podrška kako bi Institut mogao nastaviti rad. Rješavanje pitanja nestalih nije samo bolno za porodice koje svakodnevno žive s tom boli, nego je i investicija u budućnost i stabilnost društva i regiona", istakla je navodeći da ovaj sistem traženja nestalih sistem danas služi kao referentna tačka za procese traženja nestalih širom svijeta, od Kanade, Južne Amerike, Južnog Kavkaza, Bliskog Istoka, Ukrajine i dalje.

U trenutku kada je potpisan Opći mirovni sporazum u Dejtonu, na prostoru BiH bile su tri institucije koje su se bavile problemom nestalih. Jedna je Državna komisija za nestale osobe, formirana u aprilu 1996. godine kao pravni nasljednik Državne komisije za razmjenu ratnih zarobljenika i evidenciju poginulih, ranjenih i nestalih osoba. Tu je bila i Služba Hrvatskog vijeća obrane za nestale osobe i Komisija za nestale Republike Srpske.

Zakon o nestalim licima iz 2004. godine stvorio je zakonski okvir za djelovanje Instituta, dok je Sporazum iz 2005. između Vijeća ministara BiH i Međunarodne komisije za nestala lica omogućio međunarodnu saradnju i korištenje globalnih standarda u forenzičkim istraživanjima.

Tri decenije nakon okončanja rata, Bosna i Hercegovina traga za posmrtnim ostacima za više od 7.580 nestalih osoba.

U Bosni i Hercegovini je za vrijeme rata 1992-1995. nestalo više od 32.000 osoba. Pronađeno je i identifikovano oko 80 posto od tog broja, mada verifikacija nestalih i dalje traje. Međutim, posljednjih godina, proces traženja nestalih se odvija sve teže, jer nedostaje relevantnih informacija o potencijalnim pojedinačnim ili masovnim grobnicama kojih ima na desetine na području Bosne i Hercegovine.

Najviše nestalih osoba traži se na području općine Zvornik, Srebrenica, Prijedor, Foča i Višegrad. Na području ovih općina još uvijek se traga za oko 2.733 osobe, među kojima je 173 djece i 574 žene.

U mrtvačnicama se nalazi oko 1.300 neidentifikovanih posmrtnih ostataka (NN), koji su kompletni i nekompletni.

Najveći problem u procesu traženja svakako ostaje nedostatak tačnih informacija o lokacijama grobnica u kojima se kriju posmrtni ostaci žrtava. Preostala je potraga za izuzetno složenim slučajevima.