Turska i Azerbejdžan potpisali su u ponedjeljak protokol 12. zajedničke ekonomske komisije (JEC), koji uključuje akcioni plan od 110 tačaka koji obuhvata oblasti kao što su energetika, trgovina, investicije i turizam, javlja Anadolu.

Sporazum su potpisali potpredsjednik Turske Cevdet Yilmaz i premijer Azerbejdžana Ali Asadov u glavnom gradu Azerbejdžana, Bakuu.

Yilmaz, podsjećajući da je Deklaracija iz Šuše, koju su 15. juna 2021. potpisali turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev, formalno podigla odnose na nivo strateškog saveza, rekao je da trenutna saradnja ima za cilj doprinijeti prosperitetu cijelog turkijskog svijeta jačanjem aktivnosti prvenstveno pod okriljem Organizacije turkijskih država (OTS) na regionalnom i međunarodnom nivou.

S obzirom na ovo razumijevanje, Yilmaz je rekao da sastanci JEC-a pružaju mapu puta za izradu konkretnih projekata i samouvjereno kretanje ka zajedničkim ekonomskim ciljevima, osiguravajući da se saradnja pretvori u opipljive rezultate.

Yilmaz je rekao da su završene 93 od 120 stavki u akcionom planu potpisanom na 11. sjednici JEC-a 2024. godine, uz postignutu stopu uspjeha od 78 posto. Dodao je da je ovo utrlo put novim uspješnim pričama u svim oblastima, od trgovine i investicija do ugovaranja i industrije, transporta i energetike, obrazovanja i poljoprivrede, kroz sastanke JEC-a.

"U ovom okviru, kroz zajednički rad naših delegacija, danas zajedno potpisujemo novi akcioni plan od 110 tačaka. Ovaj novi akcioni plan uključuje konkretne akcije kao što su istraživanje mogućnosti potpisivanja Sporazuma o slobodnoj trgovini, uspostavljanje saradnje u oblasti investicija/trgovine uslugama u trećim zemljama, osnivanje Zajedničke radne grupe za integraciju Azerbejdžana u Novi kompjuterizovani tranzitni sistem, osnivanje zajedničkih centara za industrijsku obuku, potpisivanje sporazuma o saradnji u oblasti poljoprivrede, razvoj saradnje u projektima nafte i prirodnog gasa i organizovanje programa razmjene iskustava u širokom spektru oblasti, od zdravstva do turizma, bankarstva do javnih nabavki", rekao je Yilmaz.

Naglasio je važnost da "naše institucije preuzmu odgovornost za naše ciljeve i ispune stavke za koje su odgovorne do sljedećeg sastanka Zajedničke ekonomske komisije".

Yilmaz je rekao da je obim trgovine sa Azerbejdžanom prošle godine dostigao najviši nivo od osam milijardi dolara (6,80 milijardi eura).

"U tom kontekstu, naš cilj obima trgovine od 15 milijardi dolara (12,74 milijarde eura) je samo srednjoročni cilj koji pokazuje naš potencijal. Naš glavni cilj je dostići kapacitet za zajedničku proizvodnju, zajednička ulaganja i zajednički razvoj projekata u trećim zemljama. Dok težimo ostvarenju ovog cilja, uklanjanje birokratskih prepreka za naše poslovne zajednice i ubrzavanje carinskih i logističkih procesa bit će naš glavni prioritet", rekao je.

Istakao je da "uzimajući u obzir turska ulaganja ostvarena putem trećih zemalja, turska ulaganja u Azerbejdžan dostigla su 18 milijardi dolara (15,29 milijardi eura), dok su azerbejdžanska ulaganja u Tursku dostigla 21 milijardu dolara (17,84 milijardi eura)".

"Ne bismo trebali biti samo 'tranzitne zemlje' koje isporučuju bogatstvo Kaspijskog mora na Zapad, trebali bismo biti strateški centri gdje se upravlja energijom i osigurava sigurnost snabdijevanja."

"U tom kontekstu, trebali bismo diverzificirati našu energetsku saradnju kako bismo uključili obnovljive izvore energije i ojačati naš savez u energetskom sektoru što je prije moguće implementacijom energetskog koridora koji smo planirali kroz Nahčivan", naglasio je.

Yilmaz je rekao da, gledajući konkretne pokazatelje saradnje između dvije zemlje danas, povećanje saradnje između državne kompanije Turkish Petroleum (TPAO) i Azerbejdžanske državne naftne kompanije (SOCAR), otvaranje plinovoda Igdir-Nakhčivan, postignuti sporazum o zajedničkim aktivnostima Turske naftovodne korporacije (BOTAS), SOCAR-a i TPAO-a u trećim zemljama, te Projekt prenosa i trgovine zelenom električnom energijom i Projekt interkonekcije Turska - Azerbejdžan - Nakhčivan jasno pokazuju koliko je zapravo vizionarska saradnja između dvije zemlje.

"Još jedan važan aspekt naših bilateralnih odnosa je Srednji koridor, poznat kao Put svile 21. stoljeća, koji je danas dobio neviđeni vitalni značaj, okrećući pogled prema ruti Istok-Zapad preko Kaspijskog mora", primijetio je.

Yilmaz je naglasio da sam potencijal nije dovoljan i da je u rukama obje zemlje da taj potencijal transformišu u održivu logističku arhitekturu.

Podvukao je da će se na taj način postaviti temelji modernog Puta svile i da će sudbina trgovine koja se proteže od Kineskog zida do Evrope biti oblikovana nepokolebljivim savezom Turske i Azerbejdžana.