Turska

Sultanahmetova džamija: Prva osmanska džamija sa šest minareta

Smatra se jednom od posljednjih velikih monumentalnih građevina klasičnog perioda, a strani turisti džamiju nazivaju i "Plavom džamijom" zbog unutrašnjosti ukrašene plavim iznik pločicama

Rüveyda Mina Meral, Ali Osman Kaya  | 19.02.2026 - Update : 19.02.2026
Sultanahmetova džamija: Prva osmanska džamija sa šest minareta Foto: Murat Şengül /AA

Istanbul

 Ruveyyda Mina Meral/Ali Osman Kaya -

Među najveličanstvenijim djelima osmanske arhitekture, džamija Sultanahmet, poznata i kao "Plava džamija", služi kao mjesto bogosluženja već 409 godina, ostajući simboličan i neodvojiv dio historijskog i kulturnog identiteta Istanbula, javlja Anadolu.

Izgrađena je po nalogu osmanskog sultana Ahmeda I, a projektovao je arhitekta Sedefkar Mehmed Agha.

U osmanskoj arhitekturi, to je prva džamija sa šest minareta.

Izgradnja je počela 1609. godine i završena je za otprilike sedam godina i pet mjeseci. Jedno od najelegantnijih djela tursko-islamske civilizacije, džamija je otvorena 9. juna 1617. godine.

Akademik i historičar umjetnosti Yasin Saygili za AA je govorio o historiji, arhitekturi, motivima, ramazanskoj živosti i društvenoj ulozi Sultanahmet džamije.

Istakao je da je sultan Ahmed I, koji je na prijestolje stupio mlad nakon Mehmeda III, dao izgraditi džamiju kao cjelovit kompleks (džamija, medresa, hamam, bazar) kako bi pokazao moć carstva.

Izgrađena je na današnjem Trgu Sultanahmet, nekadašnjem At Mejdanu, prema nalogu Sedefkar Mehmet Age. Bila je prva osmanska džamija sa šest minareta.

Unutrašnjost, tipična za postklasični period, s kupolom na četiri stuba, prekrivena je s oko 20.000 pločica i oko 50 motiva tulipana, zbog čega je stranci zovu "Plava džamija". Kompleks je bio okružen bazarom i drugim zgradama, a njegovo održavanje finansirano je vakufskim prihodima.

Njena lokacija nasuprot Aja Sofije stvara poseban uravnotežujući element u panorami Istanbula.

Sastojeći se od džamije, medrese (vjerske škole), osnovne škole, posebnog mjesta sultana i tržnice, kompleks se ističe kao jedan od važnih primjera koncepta grada usmjerenog na džamiju u Osmanskom carstvu.

Kompleks džamije osigurao je da se obrazovanje i društveni život formiraju u istom centru kao i bogosluženje.

Prema izvorima, Ahmed I je svakodnevno bio na gradilištu.

Tokom ramazana džamija je bila središte društvenog života: u dvorištu su se klanjale teravije, postavljane su tezge sa slatkišima, ljuljačke i lampioni, a prema staroj izreci, Istanbul je upravo u ramazanskim noćima bio najživlji.

Danas, džamija Sultanahmet, koja dočekuje milione domaćih i stranih posjetilaca, stoljećima je održavala svoj status jedne od najposjećenijih historijskih građevina u gradu.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.