Turska je 2025. godine vratila 180 kulturnih artefakata, čime je broj predmeta vraćenih iz inostranstva u proteklih 23 godine porastao na 13.448, prema podacima Ministarstva kulture i turizma, javlja Anadolu.

Ministarstvo je saopćilo da se kulturna dobra iznesena iz zemlje ilegalnom trgovinom lociraju i identifikuju kroz naučne, pravne i diplomatske napore, a međunarodna saradnja ubrzava povratak.

Ministar kulture i turizma Mehmet Nuri Ersoy rekao je da se muzeji, aukcijske kuće i privatne kolekcije u inostranstvu preispituju i da se vode pravni procesi u saradnji s nadležnim organima.

U objavi na turskoj platformi društvenih medija NSosyal, Ersoy je objavio da je Generalni direktorat za kulturna dobra i muzeje ove godine omogućio povrat 180 predmeta, što je nastavak dugotrajnih napora za oporavak koji su započeli 2002. godine.

- Povrat iz SAD-a, Švicarske i drugih zemalja -

Među vraćenim predmetima je i bronzana statua Marka Aurelija iz drevnog grada Boubona u Burduru, koja je vraćena iz SAD-a.

Saradnja sa Švicarskom dovela je do povrata sedam artefakata anadolskog porijekla zaplijenjenih u St. Gallenu.

Ostali predmeti vraćeni u Tursku uključuju bronzani pojas iz urartskog perioda, kacige s glavom bika, lidijsku srebrnu fijalu, oklopljenu statuu cara iz rimskog carskog perioda i 83 bronzana novčića anadolskog porijekla.

Tokom dvije decenije, većina repatrijacija došla je iz SAD-a kroz koordinaciju s pravosudnim vlastima i Metropolitanskim muzejom umjetnosti u New Yorku. Švicarska je drugi najveći izvor povrata, a raniji povrati zabilježeni su i iz Njemačke i drugih zemalja.

- Antičko naslijeđe, međunarodne konvencije -

Kulturno naslijeđe Turske obuhvata hetitski, urartski, lidijski, rimski, bizantski i osmanski period, s više od 20 lokacija svjetske baštine UNESCO-a.

UNESCO ističe zaštitu kulturnih dobara prema Konvenciji iz 1970. o zabrani ilegalnog uvoza, izvoza i prenosa vlasništva nad kulturnim dobrima, naglašavajući međunarodnu odgovornost za zaštitu naslijeđa.

Globalni trendovi trgovine ljudima pokazuju porast organiziranih mreža koje djeluju kroz konfliktne zone i online tržišta. Interpol i UNESCO izvještavaju o proširenim operacijama u 2025. godini.

Operacija Pandora IX, koju je koordinirala španska Civilna garda zajedno s Europolom, INTERPOL-om i Svjetskom carinskom organizacijom, dovela je do oko 80 hapšenja i zapljene više od 37.700 kulturnih predmeta u periodu 2024-2025, a cyber patrole su rezultirale s 4.298 zapljena.

Ministarstvo je saopćilo da su ojačana saradnja, ciljane istrage i prošireno praćenje međunarodnih aukcija i prodajnih platformi doprinijeli pronalasku hiljada predmeta u posljednjih nekoliko godina.