Kada je Donald Trump prvi put ušao u Ovalni ured 2017. godine, Zapadno krilo Bijele kuće često je opisivano kao bojno polje ideologija, u kojem su republikanci iz establišmenta nastojali ublažiti predsjednikove impulse.

Godinu dana nakon početka njegovog drugog mandata, to bojno polje je utihnulo. Rezultat je predsjedništvo koje je skinulo blagi veo iz prošlosti, otkrivajući ono što stručnjaci opisuju kao pravog Donalda Trumpa.

Od Venecuele do Grenlanda, i širom strogo nadziranog unutrašnjeg prostora Sjedinjenih Američkih Država, prva godišnjica Trumpovog drugog mandata označava pojavu nefiltrirane agende koja preoblikuje i američko upravljanje i globalni poredak.

Ova evolucija je mjerljiva. Do kraja prve godine povratka u Bijelu kuću, Trump je potpisao 228 izvršnih uredbi, gotovo četiri puta više od 58 izdatih u istom periodu 2017. godine te više od 220 uredbi potpisanih tokom čitavog njegovog prvog četverogodišnjeg mandata. Taj broj naglašava pomak od retoričkog razaranja ka brzom institucionalnom inženjeringu.

Charles Kupchan, viši saradnik Vijeća za vanjske odnose i profesor na Univerzitetu Georgetown, opisao je period od 2017. do 2021. godine kao veoma blagu verziju onoga čemu svijet danas svjedoči.

"Trump je na početku svog prvog mandata izgovorio 'America First', ali su mnogi Trumpovi instinkti bili ublaženi i smireni od strane tradicionalnih republikanskih internacionalista koji su ga okruživali", rekao je Kupchan za Anadolu.

Kupchan je naveo da su svi tradicionalni republikanci u verziji "Trump 2.0" otpušteni i da sada vidimo pravog Donalda Trumpa, nefiltriranog republikanskim jastrebovima.

Rezultat je, prema njegovim riječima, oblik upravljanja koji je mnogo oštriji, s ideološkim tonovima koji su mnogo izraženiji.

Priprema je bila ključna za ovu efikasnost. Za razliku od haotične tranzicije 2016. godine, administracija je iskoristila četiri godine van vlasti da isplanira svoj povratak.

Colleen Putzel-Kavanaugh, saradnica-analitičarka politika u Institutu za migracione politike (MPI), rekla je da je administracija imala koristi od pogleda unazad.

"Njegov tim je imao vremena da istražuje, da se priprema, da osmisli ideje", rekla je Putzel-Kavanaugh za Anadolu.

To je, kako je navela, omogućilo ovoj administraciji da dođe sa svojevrsnim unaprijed pripremljenim zamahom kako bi odmah započela s vrlo brzim promjenama.

Promijenio se i politički mandat. Kupchan je rekao da su Trumpov reizbor i trajna popularnost među njegovom bazom rehabilitirali Trumpove instinkte, učvrstivši njegovo uvjerenje da je od početka bio u pravu što je ignorisao establišment.

- Vanjska politika: Povratak "Očigledne sudbine" -

Ova novostečena efikasnost omogućila je dramatičan zaokret u globalnoj strategiji. Prevazilazeći retoriku "America First", Bijela kuća je operacionalizirala pristup sfera utjecaja, kodificiran kao Trumpov zaključak Monroove doktrine.

"Strategija nacionalne sigurnosti jasno preusmjerava američku globalnu strategiju i identifikuje Zapadnu hemisferu kao glavni prioritet", rekao je Kupchan.

Ta promjena se materijalizirala kroz američku vojnu operaciju koja je rezultirala hapšenjem predsjednika Venecuele Nicolasa Madura i njegove supruge u Caracasu. Istovremeno, administracija nije isključila upotrebu sile u vezi s aneksijom Grenlanda i zaprijetila je da će ponovo preuzeti kontrolu nad Panamskim kanalom.

Kupchan je rekao da ovi potezi signaliziraju neoimperijalni zaokret koji uvodi temeljnu kontradikciju u američku vanjsku politiku.

"U drugom mandatu vidite napetost, kontradikciju između neoizolacionističkog Donalda Trumpa i neoimperijalnog Trumpa koji je skloniji da reaguje silovito i nameće američku moć", rekao je.

Trumpovo interesovanje za sticanje Grenlanda i kontrolu nad Panamskim kanalom uporedio je s američkom velikom strategijom 19. stoljeća, konkretno s doktrinom "Očigledne sudbine", koja je američko teritorijalno širenje predstavljala kao neizbježno i opravdano.

Dok afirmira dominaciju u Zapadnoj hemisferi, odnos administracije prema evropskim saveznicima pomjerio se ka transakcionom modelu sigurnosti. Na samitu NATO-a u junu 2025. godine u Hagu, saveznici, izuzev Španije, popustili su pritisku Bijele kuće i obećali povećanje izdvajanja za odbranu na pet posto BDP-a do 2035. godine.

Uprkos prisilnom pristupu, Kupchan je sugerirao da se Trump, u nekim aspektima, ponaša pozitivnije prema savezu nego tokom prvog mandata.

"U prvom mandatu govorio je o povlačenju iz NATO-a, u drugom mandatu imao je dobar NATO samit. Ne govori o povlačenju", rekao je, tvrdeći da se savez prilagođava novim američkim zahtjevima.

Na ekonomskom planu, trgovinska politika je evoluirala od pregovaračkog alata u oružje geopolitičkog pritiska, što Kupchan opisuje kao prilično dramatičan zaokret.

"To je, na neki način, intenziviranje politika koje smo vidjeli u prvom mandatu", rekao je, napominjući da je Trump počeo koristiti carine prije nekoliko godina, ali da se u drugom mandatu na njih mnogo više oslanja.

- Unutrašnja politika: Pristup cijele vlade -

Dok se vanjska politika širila prema van, domaća agenda bila je usmjerena na strogu unutrašnju kontrolu.

Trumpova administracija krenula je ka sveobuhvatnoj kampanji usmjerenoj protiv ideologija koje smatra suprotnim nacionalnim interesima, uključujući ukidanje saveznih programa raznolikosti, jednakosti i inkluzije (DEI) te povlačenje zaštita vezanih za rod.

Međutim, u središtu domaće agende nalazi se imigracija.

Za razliku od uvođenja mjera 2017. godine, koje je brzo zaustavila sudska zabrana i logistički problemi, trenutna strategija oslanja se na snažno finansiran aparat za provođenje zakona.

Administracija je proglasila invaziju prema Zakonu o imigraciji i državljanstvu, što je otključalo vanredna ovlaštenja i vojne resurse.

"Dolazi do vrlo brzih promjena u imigracionoj politici, u mnogo većem obimu", rekla je Putzel-Kavanaugh.

Podaci MPI-ja pokazuju da je tokom Trumpovog prvog mandata zabilježeno ukupno 472 izvršne mjere vezane za imigraciju, dok je samo u prvoj godini drugog mandata evidentirano više od 500.

Ovo ubrzanje odražava ono što je Putzel-Kavanaugh opisala kao pristup cijele vlade.

"Vidimo da se State Department, Porezna uprava (IRS) i nekoliko drugih vladinih institucija na neki način uvlače u ove napore deportacije", rekla je.

Pojačane mjere proširene su i izvan granice, na unutrašnjost zemlje. Administracija je dala prioritet uklanjanju svih miliona neautoriziranih imigranata, napuštajući raniji fokus na nasilne prestupnike. Kako bi podržala ovu promjenu, vlada se sve više oslanja na osjetljive baze podataka i napredne tehnologije.

"Došlo je do umnožavanja razmjene podataka i povećanja tehnologija koje koriste agenti ICE-a", navela je Putzel-Kavanaugh.

Kazala je da agencije poput IRS-a i Uprave za socijalno osiguranje vide kako se njihovi podaci, koji su obično nedostupni, koriste u svrhe provođenja zakona. Na terenu, agenti su opremljeni skenerima šarenice oka, softverom za prepoznavanje lica i čitačima registarskih tablica.

"Šta to znači za privatnost, kako bi to moglo uključiti američke građane, otvara mnoga pitanja", upozorila je.

Putzel-Kavanaugh je također navela izvještaje o nedostatku radne snage u nekoliko sektora, jer se radnici, strahujući od deportacije, ne pojavljuju na radnim mjestima.

"Vrlo brzo bismo mogli vidjeti te posljedice i u drugim sektorima naše ekonomije koji se oslanjaju na imigrantsku radnu snagu, bilo da je riječ o zdravstvu, tehnologiji, poljoprivredi ili ugostiteljstvu", rekla je.

- Kontinuitet ili prelom -

Kako se završava prva godina Trumpovog povratka na vlast, analitičari raspravljaju o tome da li ove promjene predstavljaju kontinuitet ranijih politika ili odlučan raskid s "Trumpom 1.0".

Kupchan je rekao da se odgovor nalazi negdje između. Iako je retorika oštrija i više predstavlja tačku prekida nego sama stvarnost, tvrdi da je kumulativni učinak transformativan.

"Kada čitate Strategiju nacionalne sigurnosti, vidite kontinuitet američke politike na Bliskom istoku, u Evropi i u Aziji, a ne oštar prekid", rekao je Kupchan, dodajući da se najveće odstupanje vidi u unutrašnjem upravljanju.

"Najveća razlika između mandata jeste dosljedno prekoračenje ovlasti na domaćem planu", rekao je.

Putzel-Kavanaugh se složila, navodeći da, iako mnoge mjere odražavaju one iz prvog mandata, njihov obim predstavlja veliku promjenu.