Slovenija se pridružila zajedničkoj izjavi lidera Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Japana, Kanade, Južne Koreje, Novog Zelanda, Danske, Latvije, Estonije, Norveške, Švedske, Finske, Češke, Rumunije, Bahreina, Litvanije, Australije i Ujedinjenih Arapskih Emirata u kojoj se snažno osuđuju nedavni iranski napadi na nezaštićene trgovačke brodove u Zaljevu te na civilnu infrastrukturu, uključujući naftne i plinske objekte.

"Pomorska sigurnost i sloboda plovidbe koriste svim zemljama. Pozivamo sve države da poštuju međunarodno pravo i podržavaju temeljne principe međunarodnog prosperiteta i sigurnosti", navelo je Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Slovenije u saopćenju na društvenoj mreži kompanije X, sa sjedištem u SAD-u.

U zajedničkoj izjavi relevantnih zemalja navedeno je da izražavaju duboku zabrinutost zbog eskalacije sukoba, pozivajući Iran da odmah prekine prijetnje, postavljanje mina, napade dronovima, raketne udare i druge pokušaje blokade plovidbe kroz Hormuški moreuz, te da se pridržava Rezolucije 2817 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.

"Sloboda plovidbe je temeljni princip međunarodnog prava, kako je propisano i u Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravu mora", naveli su.

Izjavu prati upozorenje da će iranske aktivnosti negativno utjecati na ljude širom svijeta, posebno na najranjivije te da takve radnje predstavljaju prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti. Pozvali su na momentalni sveobuhvatni moratorij na napade na civilnu infrastrukturu.

Članice su izrazile spremnost da doprinesu naporima za sigurnu plovidbu kroz Hormuški moreuz i pozdravile angažman nacija koje rade na pripremnim planovima.

Također su pozdravile odluku Međunarodne agencije za energiju o koordiniranom puštanju strateških naftnih rezervi, uz najavu daljih koraka za stabilizaciju energetskog tržišta i podršku najviše pogođenim zemljama putem UN-a i međunarodnih finansijskih institucija.

Regionalne tenzije na Bliskom istoku eskalirale su otkako su Izrael i Sjedinjene Američke Države 28. februara pokrenuli zajedničku ofanzivu na Iran, u kojoj je poginulo više od 1.300 ljudi, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Khameneija.

Iran je uzvratio napadima dronovima i projektilima širom regiona, praktično zatvarajući Hormuški moreuz za većinu brodova, što je ključna ruta za transport nafte kroz koju prolazi oko 20 miliona barela dnevno i približno 20 posto globalne trgovine ukapljenim prirodnim gasom.