Sjedinjene Američke Države poduzele su nekoliko koraka u pravom smjeru, ali pitanja u vezi s rješenjem u Ukrajini i dalje ostaju, izjavio je u ponedjeljak zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije.

Govoreći na diskusiji u organizaciji Valdajskog foruma, Sergej Rjabkov rekao je da SAD priznaje rizike beskonačnog širenja NATO-a, nazivajući to pozitivnim pomakom uprkos tome što i dalje postoje ozbiljna neslaganja oko Ukrajine.

Plan od 28 tačaka za okončanje rata u Ukrajini, koji je započeo u februaru 2022. godine, prvi je predložio američki predsjednik Donald Trump. Ukrajina i njeni saveznici od tada rade na doradi tog plana.

Rusija navodi da svaki mirovni sporazum mora priznati njenu kontrolu nad zauzetim ukrajinskim teritorijama, da Ukrajina treba ostati neutralna i da moraju postojati ograničenja ukrajinske vojske.

Ukrajina je podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u ubrzo nakon što je Rusija pokrenula rat. Predsjednik Volodimir Zelenski je izrazio spremnost da odustane od kandidature svoje zemlje za ulazak u vojni savez u zamjenu za zapadne sigurnosne garancije, ali je do sada odbio ustupanje teritorije.

Rjabkov je rekao da će normalizacija zahtijevati vrijeme, trajnu političku volju i ravnopravnu saradnju koja uzima u obzir sigurnosne interese Rusije.

Naglasio je da Moskva pažljivo prati da li se Washington zaista udaljava od onoga što je opisao kao politiku ekstremnog neprijateljstva.

Upozorio je da nedavne američke aktivnosti u strateškoj sferi ukazuju na to da Pentagon teži odlučujućoj vojnoj nadmoći, navodeći planove Washingtona za prošireni globalni sistem protivraketne odbrane poznat kao Zlatna kupola.

Prema Rjabkovu, taj projekat otvoreno priznaje da američka protivraketna odbrana nije usmjerena samo protiv takozvanih odmetničkih država, već i protiv strateških rivala poput Rusije i Kine.

On je rekao da planovi za postavljanje sistema presretanja u orbitu predstavljaju militarizaciju svemira i dodatno bi destabilizirali globalnu sigurnost.

Govoreći o nuklearnom oružju, zamjenik ministra je upozorio da će Rusija uzvratiti istom mjerom ukoliko SAD nastave s nuklearnim testiranjima. Rekao je da je Moskva spremna osigurati svoju nacionalnu sigurnost putem vojno-tehničkih protumjera, ako to bude potrebno.

Rjabkov je također ukazao na ono što je opisao kao rastuću nuklearnu koordinaciju među evropskim zemljama, uključujući saradnju između Velika Britanija i Francuske, kao i rasprave o panevropskom nuklearnom štitu koji bi dopunio postojeće aranžmane NATO-a.

Rekao je da je Rusija bila primorana da odustane od svog jednostranog moratorija na raspoređivanje kopnenih raketa srednjeg dometa usljed rastućih prijetnji, uključujući planove za raspoređivanje američkog hipersoničnog raketnog sistema "Dark Eagle" u Evropi.

Moskva, dodao je, razmatra jačanje zajedničkog odbrambenog prostora Savezne države Rusije i Bjelorusije, uključujući moguću raspodjelu raketnih sistema Orešnik na teritoriji Bjelorusije.

Rjabkov je rekao da se Rusija nada izbjegavanju negativnih scenarija nakon isteka Sporazuma "New START" u februaru 2026. godine, napominjući da je predsjednik Vladimir Putin predložio poštivanje ključnih kvantitativnih ograničenja još jednu dodatnu godinu, pod uslovom da se SAD suzdrži od koraka koji bi potkopali rusko nuklearno odvraćanje.