Čileanci u nedjelju izlaze na birališta za parlamentarne izbore i vrlo polariziranu predsjedničku utrku koja se suzila na sukob između krajnje ljevice i krajnje desnice.

S obzirom na to da se ne očekuje da će i jedan kandidat osvojiti apsolutnu većinu, utrka za predsjednika gotovo sigurno vodi u drugi krug 14. decembra.

Osam kandidata se bori za funkciju šefa države, ali prava bitka za Palacio de la Moneda vodi se između ljevičarskog kandidata vladajuće koalicije i ultrakonzervativnog lidera opozicije.

Jeannette Jara, iz Komunističke partije, 51-godišnja bivša ministrica rada i socijalne zaštite pod predsjednikom Gabrielom Borićem, kandidatkinja je vladajuće koalicije Jedinstvo za Čile. Ona vodi u utrci s otprilike 30 posto podrške, prema glavnim anketama poput Cadema i Active.

Jose Antonio Kast, krajnje desničarski osnivač Republikanske stranke, koji je izgubio drugi krug izbora 2021. od Borića, drugi je u anketama, s oko 20 posto podrške.

Desničarski glasovi ostaju podijeljeni, što sprečava bilo kojeg kandidata da konsoliduje dovoljnu podršku za pobjedu u prvom krugu.

Johannes Kaiser, iz Nacionalne libertarijanske stranke, je krajnje desničarski zastupnik i jutjuber, koji je dobio značajnu podršku, posebno među mlađim desno orijentisanim biračima. U anketama ima između 10 posto i 14 posto podrške.

Evelyn Matthei, iz Nezavisne demokratske unije, predstavlja tradicionalnije desničarsko krilo Čilea. Ona je bivša ministrica rada pod predsjednikom Sebastianom Pinerom i ima snažnu podršku u anketama, između 11 posro i 14 posto.

Ovo su prvi izbori u Čileu na kojima je glasanje obavezno za sve građane koji ispunjavaju uslove, što dovodi do očekivanja znatno veće izlaznosti nego prethodnih godina. Otprilike 15,7 miliona ljudi ima pravo glasa.

Izbori se provode usred rastuće javne zabrinutosti zbog domaćih pitanja, pri čemu rastući kriminal i imigracija konstantno dominiraju zabrinutošću birača u anketama.

Pored predsjedništva, građani će obnoviti cijeli Zastupnički dom i polovinu Senata na istovremenim parlamentarnim izborima.

Novi predsjednik bi trebao preuzeti dužnost 11. marta 2026. godine.