Nekontrolisana upotreba suplemenata vitamina D može dovesti do trovanja i ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, upozorio je turski stručnjak za endokrinologiju, naglašavajući rizike prekomjernog i nekontrolisanog unosa.

Prof. dr. Mustafa Altay, specijalista za endokrinologiju i metaboličke bolesti na Univerzitetskoj bolnici za obuku i istraživanje u Ankari, rekao je u razgovoru za Anadolu da nivoi vitamina D iznad određenog praga predstavljaju značajne opasnosti.

"Kada nivo vitamina D pređe 100 nanograma po mililitru, postoji rizik od trovanja vitaminom D", rekao je Altay.

Govoreći o nedostatku vitamina D i sve većoj upotrebi suplemenata, posebno tokom zimskih mjeseci, Altay je objasnio da se proizvodnja vitamina D smanjuje u jesen i zimu, jer sunčeva svjetlost ne dopire do Zemlje pod odgovarajućim uglovima.

Kao rezultat toga, osobe koje nemaju dovoljne zalihe vitamina D mogu razviti nedostatak ili insuficijenciju. Altay je rekao da je nivo vitamina D u krvi od 30 do 50 ng/mL adekvatan za zdravlje mišićno-koštanog sistema kod zdravih odraslih osoba.

"Ako je izmjereni nivo vitamina D između 12 i 20 ng/mL, smatramo da je riječ o insuficijenciji vitamina D. Ako je ispod 12 ng/mL, definiramo ga kao nedostatak vitamina D", rekao je.

Altay je upozorio da prekomjerni unos može biti opasan, napominjući da se vitamin D akumulira u tijelu i ne može se lako izlučiti.

"Kada nivo vitamina D pređe 100 ng/mL, povećava se rizik od trovanja. Prekomjerni i nekontrolirani unos može dovesti do toksičnih efekata", dodao je.

- Ne miješajte liječenje sa suplementacijom -

Altay je rekao da su simptomi nedostatka vitamina D češći kod ljudi s ograničenim izlaganjem suncu, posebno onih koji rade u zatvorenom prostoru.

"Ove osobe mogu osjetiti umor, slabost mišića, poteškoće s hodanjem te bolove u mišićima i kostima", rekao je, dodajući da dugotrajni i teški nedostatak može dovesti do osteoporoze i prijeloma kostiju.

Napomenuo je da su masne ribe poput tune, skuše i lososa, kao i maslac, žumanjak, jetra i sušene gljive, prirodni izvori vitamina D, ali je naglasio da sama prehrana obično nije dovoljna.

"Ako nije moguće adekvatno izlaganje suncu, mogu se koristiti suplementi. Međutim, to nisu doze na nivou lijekova", rekao je Altay.

"Liječenje vitaminom D propisujemo u individualiziranim dozama samo u slučajevima nedostatka ili insuficijencije. Liječenje i suplementacija ne smiju se miješati", dodao je.

- Rizik od trovanja veći kod starijih osoba, djece i žena -

Altay je naglasio da je trovanje vitaminom D rijetko kada se vitamin prirodno proizvodi putem sunčeve svjetlosti ili se dobija iz hrane, ali je najčešće uzrokovano prekomjernom upotrebom suplemenata.

"Ponekad ljudi uzimaju vrlo visoke doze ili koriste suplemente duži period bez medicinskog nadzora", rekao je.

Napomenuo je da je gornja granica podnošljivog dnevnog unosa vitamina D 4.000 međunarodnih jedinica.

"Jednokratna doza iznad 40.000 jedinica ili dugotrajna upotreba koja prelazi 4.000 jedinica dnevno može povisiti nivo vitamina D do toksičnih granica", rekao je Altay, dodajući da se trovanje najčešće viđa kod starijih osoba, male djece i žena.

- Visok nivo kalcija znak upozorenja -

Altay je rekao da je prvi znak trovanja vitaminom D povišen nivo kalcija u krvi.

"Ovo može uzrokovati mučninu, povraćanje, često mokrenje, dehidraciju, umor i slabost mišića", rekao je.

"U težim slučajevima mogu se razviti bubrežni kamenci, akutno oštećenje bubrega, poremećaji srčanog ritma, palpitacije i neurološki ili psihijatrijski simptomi poput konfuzije, depresije, pa čak i kome. Neki slučajevi mogu postati opasni po život."

Naglasio je da u slučajevima sumnje na trovanje, unos vitamina D i kalcija treba odmah prekinuti i potražiti medicinsku pomoć.

"U zavisnosti od kliničkog stanja, hospitalizacija i liječenje mogu biti potrebni", rekao je, dodajući da su podizanje javne svijesti, upotreba suplemenata zasnovana na smjernicama i medicinsko praćenje neophodni za sprečavanje trovanja.

Altay je također napomenuo da starije osobe, osobe s gojaznošću, oni koji rade u zatvorenom prostoru, pacijenti s osteoporozom, poremećajima malapsorpcije, hroničnim bolestima ili oni koji koriste određene lijekove imaju veći rizik od nedostatka vitamina D.

Rekao je da nivo vitamina D u ovim grupama treba mjeriti pod medicinskim nadzorom, posebno u jesen i zimu.

Za osobe izvan rizičnih grupa, Altay je rekao da rutinsko testiranje i suplementacija nisu potrebni, napominjući da nema dovoljno naučnih dokaza koji pokazuju dodatne zdravstvene koristi za ljude s normalnim nivoima vitamina D.

- Najbolje vrijeme za izlaganje suncu -

Altay je objasnio da je, primjerice u Turskoj, sunčeva svjetlost pogodna za proizvodnju vitamina D između marta i oktobra.

Preporučio je izlazak napolje tri do četiri dana u sedmici između 10 i 16 sati, dodajući da 10 do 15 minuta izlaganja suncu može biti dovoljno za osobe sa svijetlom kožom, dok onima s tamnijom kožom može biti potrebno i do 35 minuta.

Ruke, nadlaktice, lice ili noge trebaju biti direktno izložene sunčevoj svjetlosti, rekao je.

Također je upozorio da kreme za sunčanje sa zaštitnim faktorom od 15 ili više blokiraju UV-B zrake potrebne za proizvodnju vitamina D.

"Izloženost duže od preporučenog trajanja može povećati rizik od raka kože", upozorio je Altay.