Mađarski ministar vanjskih poslova Szijjarto poziva na prekid zapadnog „predavanja“ balkanskim liderima
Peter Szijjarto kaže da je EU izolovan nakon što su optužbe protiv Dodika odbačene, poziva na poštovanje odluka balkanskih zemalja
Beograd
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto u četvrtak je pozvao na prekid onoga što je opisao kao zapadno „predavanje“ balkanskim liderima, rekavši da je Evropska unija postala „izolovana“ nakon nedavnih događaja u koje je umiješan bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Szijjarto je pozdravio odluku Tužilaštva Bosne i Hercegovine o obustavi dodatne postupke protiv Dodika, ustvrdivši kako to još jednom dokazalo da su optužbe protiv njega neosnovane.
Također je napomenuo da su Sjedinjene Američke Države nedavno ukinule sankcije Dodiku i nekoliko njegovih saradnika, ostavljajući EU „samog po ključnom pitanju osiguranja stabilnosti na Zapadnom Balkanu“.
„Nastavkom političkog lova na vještice protiv srpskih lidera, Brisel i neke zapadnoevropske zemlje potkopavaju ovaj cilj“, rekao je Szijjarto.
Pozvao je Zapadnu Evropu da "prestane s visoka gledati i držati predavanja liderima Zapadnog Balkana", umjesto toga pozivajući na odnose zasnovane na međusobnom poštovanju i priznavanju demokratskih izbora koje su napravili narodi regije.
Milorad Dodik je bio predsjednik Republike Srpske do 12. juna 2025. godine, a prethodno je bio član tročlanog predsjedništva Bosne i Hercegovine od 2018. do 2022. godine. Kao ključna figura u politici bosanskih Srba, Dodik se često sukobljavao s međunarodnim visokim predstavnikom i zapadnim diplomatama zbog svog zalaganja za veću autonomiju Republike Srpske unutar BiH.
Ranije ove godine, Sud Bosne i Hercegovine osudio je Dodika zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu političkog djelovanja. Međutim, Tužilaštvo je kasnije obustavilo još jednu istragu protiv njega i nekoliko zvaničnika Republike Srpske, navodeći kao razlog nedostatak dokaza.
Ta istraga pokrenuta je nakon što je Narodna skupština RS-a usvojila zakone kojima je zabranjeno djelovanje pravosudnih i policijskih institucija na državnom nivou - koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine kasnije proglasio neustavnim. Dodik i visoki zvaničnici RS-a bili su pod istragom zbog "napada na ustavni poredak".
Skupština RS-a je 18. oktobra imenovala Anu Trišić Babić za vršiteljicu dužnosti predsjednice i ukinula nekoliko spornih zakona koji su prethodno osporavani pred Ustavnim sudom, uključujući one o državnoj imovini, primjenjivosti odluka državnog suda i Izborni zakon RS-a.
Dodik ostaje duboko polarizirajuća figura u poslijeratnoj politici Bosne - pristalice ga hvale zbog odbrane srpskih interesa, ali ga zapadni zvaničnici oštro kritiziraju zbog potkopavanja ustavnog okvira zemlje.
