"Koalicija voljnih" objavila uslove za samit Trumpa i Putina o Ukrajini
Put ka miru u Ukrajini ne može se odlučiti bez Ukrajine, kažu lideri u saopštenju nakon sastanka

London
Lideri Velike Britanije, Francuske i Njemačke izjavili su da pregovori o okončanju rata u Ukrajini moraju biti zasnovani na prekidu vatre, sigurnosnim garancijama za Kijev i poštivanju međunarodnih granica uoči razgovora u petak između američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina na Aljasci.
Uslovi su izneseni tokom virtuelnog sastanka grupe "Koalicija voljnih" u ponedjeljak, kojom su kopredsjedavali francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanski premijer Keir Starmer i njemački kancelar Friedrich Merz, kojima su se pridružili ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i američki potpredsjednik JD Vance.
U naknadnom saopćenju, rekli su da pozdravljaju Trumpove "napore da zaustavi ubijanje u Ukrajini, okonča rusku agresiju i postigne pravedan i trajan mir".
"Bili su jasni da se put ka miru u Ukrajini ne može odlučiti bez Ukrajine", navodi se u saopštenju.
"Bilo je neophodno nastaviti pristup koji kombinuje aktivnu diplomatiju, podršku Ukrajini i pritisak na Rusiju. Diplomatsko rješenje mora zaštititi vitalne sigurnosne interese Ukrajine i Evrope", dodaje se u saopštenju.
Lideri su ponovili četiri ključne tačke"
„Prvo, značajni pregovori mogu se odvijati samo u kontekstu primirja ili trajnog i značajnog prekida neprijateljstava.
Drugo, sankcije i šire ekonomske mjere za vršenje pritiska na rusku ratnu ekonomiju trebale bi se ojačati ako Rusija ne pristane na primirje na Aljasci.
Treće, međunarodne granice ne smiju se mijenjati silom.
Četvrto, Ukrajina mora imati snažne i kredibilne sigurnosne garancije kako bi efikasno branila svoj suverenitet i teritorijalni integritet. Koalicija voljnih spremna je igrati aktivnu ulogu, uključujući i kroz planove onih koji su voljni da rasporede snage za uvjeravanje nakon prestanka neprijateljstava. Ne bi trebalo postavljati ograničenja na ukrajinske oružane snage ili na njenu saradnju s trećim zemljama. Rusija ne bi mogla imati pravo veta na put Ukrajine ka EU i NATO-u.“
Sastanak licem u lice bit će prvi između aktualnih ruskih i američkih predsjednika od 2021. godine, kada se Putin sastao s tadašnjim američkim predsjednikom Joeom Bidenom u Ženevi, u Švicarskoj. To će također označiti prvi put da je ruski predsjednik kročio na tlo Aljaske otkako je Rusko Carstvo prodalo tu teritoriju SAD-u 1867. godine.
Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.