Klimatska služba EU tvrdi da je 2025. godina na putu da bude druga najtoplija godina u historiji
Novembar 2025. je treći najtopliji mjesec u historiji, 1,54 stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa
Brisel
Prema novim podacima koje je u utorak objavio Copernicus, klimatska služba Evropske unije, 2025. godina će postati druga najtoplija godina na svijetu od početka mjerenja.
Na osnovu preliminarnih podataka koji pokrivaju period od januara do novembra, prosječna globalna temperatura površinskog zraka ove godine već je izjednačena sa 2023. godinom, koja je trenutno druga najtoplija godina, i nešto ispod rekorda zabilježenog 2024. godine.
Novembar je bio treći najtopliji novembar u historiji mjerenja, s temperaturama 1,54 stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa. Ekstremni vremenski događaji, uključujući tropske ciklone u jugoistočnoj Aziji, uzrokovali su katastrofalne poplave i značajan gubitak života tokom mjeseca.
Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu u Evropskom centru za srednjoročne vremenske prognoze, rekla je da brojke odražavaju ubrzani tempo klimatskih promjena i naglasila da je brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova jedini način za ublažavanje daljnjeg zagrijavanja.
U Evropi je novembar 2025. bio peti najtopliji u historiji mjerenja, s temperaturama iznad prosjeka, posebno u istočnoj Evropi, Rusiji, na Balkanu i u Turskoj.
Jesen 2025. godine bila je četvrta najtoplija u Evropi, a istočne regije su pokazale najizraženije zagrijavanje.
Globalno, sjeverna Kanada, Arktički okean i istočni Antarktik zabilježili su temperature daleko iznad prosjeka, dok su dijelovi sjeveroistočne Rusije zabilježili anomalije ispod prosjeka.
Temperature površine mora za novembar bile su četvrte najviše u historiji, a posebno visoke vrijednosti zabilježene su u sjevernom Pacifiku i Norveškom moru.
Arktički morski led bio je 12 posto ispod prosjeka, a drugi najniži za novembar, dok je antarktički morski led bio sedam posto ispod prosjeka.
Novembar je bio vlažniji od prosjeka u Velikoj Britaniji, Irskoj, dijelovima južne Evrope i jugoistočnom dijelu SAD-a, dok su sušniji uslovi ostali prisutni u sjevernom Meksiku, centralnoj Aziji i dijelovima Mediterana. Jugoistočna Azija pretrpjela je ekstremne poplave, što je rezultiralo s više od 1.100 smrtnih slučajeva.
Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
