Izraelski premijer Benjamin Netanyahu dozvolio je ograničenu humanitarnu pomoć Pojasu Gaze, što su izraelske novine u ponedjeljak opisale kao pokušaj da se uspostavi put novoj vojnoj ofanzivi, javlja Anadolu.

Dnevne novine "Yedioth Ahronoth" objavile su da tekuća kopnena ofanziva, pokrenuta sredinom maja, nije ispunila svoje ključne ciljeve – oslobađanje izraelskih zarobljenika i raspuštanje Hamasa.

Skoro tri mjeseca kasnije, i sa desetinama hiljada rezervista pozvanih po šesti put, novine su navele da je operacija sada efektivno završena.

Netanyahuova vlada, dodaje se, nada se da će dopuštanje određene pomoći Gazi pružiti međunarodnu podršku za obnovljeni napad, posebno na grad Gazu i obalno područje al-Mawasi.

Prema novinama, pojavila su se oštra neslaganja između izraelskog političkog i vojnog rukovodstva oko toga kako zvanično zatvoriti poglavlje o trenutnom napadu. Vojska se, kako se navodi, protivi ublažavanju ograničenja pomoći u vrijeme kada su neke snage, uključujući 98. diviziju, već povučene iz enklave.

Izvještaj dolazi usred sve većih kritika kod kuće. Više od polovine Izraelaca sada smatra Netanyahuovu vladu u potpunosti ili djelimično odgovornom za neuspjeh u postizanju sporazuma o prekidu vatre i razmjeni zarobljenika s Hamasom, prema nedavnoj anketi Izraelskog instituta za studije nacionalne sigurnosti.

U međuvremenu, Vladina kancelarija za medije Gaze saopćila je u ponedjeljak da je Izrael od 27. jula dozvolio ulazak samo 674 kamiona s pomoći - samo 14 posto od minimalnih dnevnih potreba pojasa od 600 kamiona.

Navedeno je da je većina od 80 kamiona koji su ušli u nedjelju opljačkana uslijed onoga što su nazvali "namjerno izazvanom klimom haosa i gladi", optužujući Izrael da glad koristi kao oružje kako bi potkopao palestinsku otpornost.

Ured je pozvao međunarodne i humanitarne organizacije da zahtijevaju trajno ponovno otvaranje prelaza u Gazi kako bi se osigurao siguran i dovoljan protok hrane, lijekova i formule za dojenčad.

Odbacujući međunarodne pozive na prekid vatre, izraelska vojska izvodi brutalne napade na Gazu od 7. oktobra 2023. godine, ubivši gotovo 61.000 Palestinaca, od kojih je gotovo polovina žena i djece. Vojna kampanja je devastirala enklavu i dovela je na rub gladi.

U novembru prošle godine, Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.

Izrael se također suočava s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde zbog rata u enklavi.