Šef Iranske organizacije za atomsku energiju Mohammad Eslami izjavio je u ponedjeljak da bi Teheran mogao razrijediti uranijum obogaćen do 60 posto ukoliko budu ukinute sve sankcije protiv Irana, naglasivši da se o transferu obogaćenog materijala izvan zemlje ne pregovara, javlja Anadolu.

"Ovo pitanje zavisi od toga da li će sve sankcije biti ukinute zauzvrat ili ne", rekao je Eslami novinarima u Teheranu.

Međutim, odbacio je izvještaje o transferu obogaćenog uranijuma iz zemlje, rekavši da to pitanje forsiraju "grupe za pritisak" protiv Irana.

Šef nuklearne agencije naglasio je da transfer obogaćenog uranijuma "uopšte nije bio na dnevnom redu" i da se o njemu nije raspravljalo tokom pregovora sa SAD-om.

Iran i SAD su u ponedjeljak u Muscatu nastavili indirektnu nuklearnu diplomatiju uz posredovanje Omana, skoro osam mjeseci nakon što su pregovori obustavljeni nakon izraelskog napada na Iran koji je izazvao 12-dnevni rat.

Procjene s obje strane bile su pozitivne nakon posljednje runde pregovora, održanih usred pojačanih tenzija zbog gomilanja američke vojske u Perzijskom zaljevu.

Jedno od pitanja o kojem se široko raspravljalo u medijima bila je sudbina 400 kilograma obogaćenog urana, a izvještaji sugeriraju da je SAD zatražio od Irana da ga prebaci u treću zemlju.

Ali Shamkhani, viši savjetnik iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija i šef novoosnovanog Iranskog vijeća za odbranu, ranije je negirao bilo kakav plan za transfer obogaćenog urana u inostranstvo, navodeći da za to "nema razloga".

Eslami se također osvrnuo na sporazum o "zaštitnim mjerama" s nuklearnom agencijom UN-a, rekavši da je Teheran imao "kontinuiranu interakciju" s nadzornim tijelom u vezi s lokacijama koje je SAD napao u junu 2025. godine, "u okviru zaštitnih mjera".

Rekao je da se glavna tačka u pregovorima odnosi na "prava iranske nacije", napominjući da je agencija UN-a "obavezna da podstiče, podržava i olakšava miroljubivu nuklearnu tehnologiju" u skladu sa svojim zakonom.

Kritikovao je Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) zbog "šutnje" o ciljanju iranskih nuklearnih lokacija pod nadzorom zaštitnih mjera.

Tri ključna nuklearna postrojenja - u Fordou, Isfahanu i Natanzu - napadnuta su od strane američkih bombardera B-2 22. juna, deset dana nakon početka iransko-izraelskog rata, nakon čega su američki zvaničnici tvrdili da je nuklearni program zemlje "uništen".

Iranu je, prema nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, bilo dozvoljeno obogaćivanje uranijuma do 3,6 posto. Počeo je povećavati nivo obogaćivanja nakon što je SAD izašao iz sporazuma 2018. godine i do nedavno je obogaćivao uranijum na nivou čistoće od 60 posto.