Iran ne teži razvoju nuklearnog oružja, izjavio je u utorak zamjenik ministra vanjskih poslova zemlje, naglasivši da Teheran želi postići mirovni nuklearni sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama, javlja Anadolu.

Govoreći na Abu Dhabi strateškom forumu, Saeed Khatibzadeh istakao je da je iranski nuklearni program mirnodopski i u potpunosti zasnovan na domaćim sposobnostima Irana.

„Nuklearno oružje nije dio iranskog programa“, rekao je Khatibzadeh, koji također vodi Centar za javnu diplomatiju Ministarstva vanjskih poslova.

Visoki iranski diplomata, međutim, optužio je Washington da putem trećih strana šalje “kontradiktorne poruke” u vezi s nuklearnim pregovorima.

Dodao je da je postizanje dogovora sa SAD-om moguće samo u okviru smjernica vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, koji dosljedno zagovara dijalog zasnovan na međusobnom poštovanju.

Khatibzadeh je naglasio da se Iran neće odreći svojih nacionalnih sigurnosnih interesa.

Njegove izjave dolaze u trenutku kada su Iran i SAD i dalje u zastoju u vezi s obnavljanjem indirektne nuklearne diplomatije, koja je prekinuta nakon izraelskih napada sredinom juna. Ti napadi dogodili su se samo dva dana prije nego što je trebala početi šesta runda indirektnih iransko-američkih pregovora uz posredovanje Omana.

Iranski zvaničnici okrivili su SAD za izraelske napade koji su pokrenuli 12-dnevni rat između Teherana i Tel Aviva, u kojem je poginulo više od 1.000 ljudi u Iranu, uključujući i visoke vojne komandante.

Dan ranije, glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei izjavio je da su odnosi Irana i SAD-a “oblikovani dugim historijskim iskustvom”, ponovivši stav ajatolaha Hamneija.

„Neki predlažu da Iran učini jednostrane ‘hrabre korake’ ignorišući američku agresiju i ponašanje u regiji, ali to je pogrešno. SAD je napao Iran, hvali se time, a zatim tvrdi da je spreman za pregovore“, rekao je Baghaei.

Iran tvrdi da i dalje poštuje svoje obaveze kao potpisnik Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT) i brani svoje obogaćivanje uranija do 60 posto, dok UN-ova agencija za atomsku energiju i zapadne zemlje izražavaju zabrinutost zbog tog procesa.