Kako se Holandija priprema za vanredne parlamentarne izbore u srijedu, stručnjaci upozoravaju da je ishod krajnje nepredvidiv zbog promjenjivog biračkog tijela i fragmentirane političke scene, te da su dugi koalicijski pregovori gotovo izvjesni, javlja Anadolu.

"Još je sve otvoreno", navodi Kristof Jacobs, vanredni profesor na Univerzitetu Radboud u Nijmegenu u izjavi za Anadolu.

"Na izborima 2023. godine, čak 40 posto birača odlučilo je za koga će glasati tek u posljednjoj sedmici prije izbornog dana. To je u Holandiji sasvim uobičajeno."

Vanredni izbori raspisani su nakon raspada koalicione vlade premijera Dicka Schoofa u junu 2025. godine, kada se krajnje desna Partija za slobodu (PVV) Geerta Wildersa povukla zbog odbijanja koalicionih partnera da usvoje strožije imigracione politike.

Jacobs objašnjava da biračko ponašanje u završnim danima kampanje najviše određuju ankete i TV debate.

"Birači obično gledaju koja je stranka najveća, desničari se orjentišu na najveću desničarsku, a ljevičari na najveću ljevičarsku opciju", rekao je on.

- Uvijek potrebna koalicija -

Iako ankete pokazuju da bi PVV mogao završiti na prvom mjestu, Jacobs upozorava da to ne znači da će formirati vladu.

Za većinu je potrebno 76 mjesta u parlamentu, što se u Holandiji nije dogodilo već decenijama.

"Završiti kao prvi u Holandiji je zapravo skoro besmisleno, uvijek vam treba koalicija", kaže Jacobs.

Dodaje da je malo vjerovatno da će PVV ući u novu vladu, budući da su brojne stranke, uključujući konzervativno-liberalnu Narodnu stranku za slobodu i demokratiju (VVD), odbile saradnju s krajnjom desnicom.

Najvjerovatniji ishod, smatra Jacobs, jeste centar-desna koalicija, iako će to zavisiti od snage lijevog bloka koji predvodi Frans Timmermans (Zeleni - Laburisti).

- Dugi koalicijski pregovori -

Bez obzira na ishod, Jacobs očekuje dugotrajne pregovore nakon glasanja 29. oktobra.

"Vjerovatno ćemo mjesecima gledati ministre kako ulaze u zgradu i pregovaraju. Ništa se neće dešavati do ljeta, kada bi mogli formirati novu vladu", rekao je.

Nova vlada će, ističe on, naslijediti teške društvene probleme krizu stanovanja, probleme u zdravstvu, te nizak nivo povjerenja građana u politiku.

"U holandskoj politici nikad nije dosadno, i ne očekujem da će sada biti drugačije", dodao je Jacobs.

- Imigracije, stanovanje i zdravstvo dominiraju kampanjom -

Kampanja se, prema Jacobsu, vrti oko tri ključne teme: imigracije, cijena stanovanja i zdravstva.

"Cijene nekretnina su veoma visoke, a zdravstveni sistem je skup, iako građani žele da bude stabilan", rekao je.

Očekuje se velika izlaznost birača, oko 80 posto, što je u skladu s ranijim izborima. Međutim, Jacobs upozorava da bi neki razočarani glasači PVV-a mogli ostati kod kuće.

"Ti birači obično ne prelaze na druge partije, jednostavno ne glasaju", objasnio je.

- Povratak u normalu -

Što se tiče vanjske politike, Jacobs predviđa malo promjena u stavu Holadnije prema EU, NATO-u i Bliskom istoku.

"Najvjerovatniji scenarij je povratak u normalu", rekao je.

"Prethodna vlada bila je prilično pasivna, a nova će vjerovatno slijediti liniju većine evropskih zemalja."

Ako lijevi blok dobije resor vanjskih poslova, Holandija bi mogla voditi aktivniju diplomatsku politiku, ali bez radikalnih promjena.

"Neće biti predvodnik, nego država koja se usklađuje s drugim evropskim vladama", zaključio je Jacobs.