Evropski analitičari upozoravaju da, iako bi američko vojno preuzimanje Grenlanda bilo relativno lako, svaki takav potez bi nosio značajne političke posljedice, što bi dovelo do poziva na jače evropsko prisustvo, NATO vježbe i okvire saradnje radi zaštite suvereniteta i transatlantske sigurnosti, javlja Anadolu.

Ponovljena obećanja američkog predsjednika Donalda Trumpa da SAD mora preuzeti Grenland naglašavaju rastući strateški značaj Arktika, dok Rusija širi svoj vojni otisak na dalekom sjeveru, a Kina se pozicionira kao "bliskoarktička" sila.

Grenland, poluautonomna teritorija članice NATO-a Danske, nalazi se na zapadnoj hemisferi i Trumpova administracija ga smatra ključnim za nacionalnu sigurnost SAD-a.

Evropske prijestolnice oštro su odbacile svaku ideju o prisilnom preuzimanju, potvrđujući suverenitet Grenlanda i dansku vlast nad teritorijom.

"Vojno bi najjačim oružanim snagama na svijetu bilo izuzetno lako da preuzmu Grenland", rekla je za Anadolu Ionela Ciolan, istraživačica za evropsku vanjsku politiku, sigurnost i odbranu u Briselskom centru za evropske studije "Wilfried Martens", zvaničnom think tanku Evropske narodne stranke.

"Međutim, politički bi to imalo smrtonosne posljedice po sigurnost SAD-a i kredibilitet NATO-a, uzrokujući najdublji prekid u odnosima SAD-a i EU-a."

- NATO ima niz alata koje može koristiti -

Ciolan je naglasila da je Trumpov pristup vanjskoj politici transakcijski i utemeljen u realpolitici, dajući prioritet moći nad principima, bilateralnim odnosima nad multilateralnom saradnjom i slijedeći deklariranu agendu "Amerika na prvom mjestu", iako bi ona mogla imati neočekivane posljedice.

"Moskva i Peking bi bili najveći korisnici prekida transatlantskih odnosa i potencijalnog kraja NATO-a. Dakle, 'Amerika na prvom mjestu' bi mogla završiti kao 'Samo Amerika'", rekla je.

"EU je sada uhvaćen između čekića i nakovnja", rekla je Ciolan, napominjući da vanjska politika bloka često odražava najmanji zajednički nazivnik među njegovih 27 država članica, što otežava usvajanje snažnog, jedinstvenog stava.

Ciolan je ukazala na moguću ulogu NATO-a u odbrani Grenlanda, sugerirajući povećane arktičke vježbe, unaprijed raspoređene snage ili operaciju "Arktička straža".

"Budući da je Grenland teritorija NATO-a, postoji niz alata koje savez može aktivirati", dodala je.

Takve mjere, rekla je, mogle bi pokazati evropsku posvećenost sigurnosti Arktika i uvjeriti Trumpovu administraciju u transatlantsku saradnju.

Ciolan je rekla da budućnost odnosa SAD-a i EU-a uveliko ovisi o postupcima Trumpove administracije u vezi s Grenlandom.

"Ovisno o tome kako se Trumpova administracija ponaša prema Grenlandu, ovo pitanje bi moglo biti kap koja je prelila čašu u odnosima SAD-a i EU-a", upozorila je.

- Predlaganje saradnje u vezi s mineralima je moguće -

Denis Cenusa, pridruženi stručnjak u Centru za geopolitiku i sigurnosne studije sa sjedištem u Vilniusu, Litvanija, upozorio je da se nepredvidiva vanjska politika SAD-a tokom Trumpovog drugog mandata ne smije "zanemariti".

Cenusa je rekao da nova Strategija nacionalne sigurnosti SAD-a, objavljena prošlog novembra - uključujući principe poput "regrutovanja i širenja" - signalizira nastojanje da se proširi mreža savezničkih država Washingtona, što u praksi može nastojati proširiti utjecaj SAD-a izvan Latinske Amerike na nova strateška područja poput Grenlanda.

EU, rekao je, mora artikulirati jasan stav protiv ponavljanja presedana u venecuelanskom stilu u drugim regijama, uključujući Arktik, osiguravajući da se međunarodno pravo jednako primjenjuje u svim regijama.

"U trenutku kada EU prizna dvostruke standarde u primjeni međunarodnog prava, Trump neće oklijevati iskoristiti bojažljivost EU-a da se suoči sa SAD-om", dodao je Cenusa.

Raphael Glucksmann, francuski član Evropskog parlamenta, predložio je stalnu vojnu bazu EU-a na Grenlandu kako bi pokazao čvrstoću prema Trumpu i pružio uvjeravanja o ulozi Evrope u sigurnosti teritorije.

"Malo je vjerovatno da će francusko raspoređivanje vojne sile promijeniti Trumpovo mišljenje. Sukob sa SAD-om, ne samo da će oslabiti jedinstvo NATO-a već će vrlo vjerovatno implicirati i EU, oba scenarija koja su prethodno hipotetizirana na Zapadu, a poželjna u Rusiji", rekao je.

Tvrdio je da EU mora realno procijeniti svoje kapacitete, prepoznajući da ne može istovremeno suočiti SAD-u oko Grenlanda dok održava svoju ulogu u Ukrajini, te da diplomatiju treba koristiti za izgradnju novih okvira za saradnju.

"Predlaganje saradnje u vezi s mineralima na Grenlandu moglo bi biti opcija da se SAD odvrati od bilo kakvih pokušaja aneksije. Ipak, ovaj okvir treba da proizlazi iz agencije Grenlanda i Danske, a ne da se negira iz straha", rekao je Cenusa.

- Potrebno je jače evropsko prisustvo -

Giuseppe Spatafora, istraživački analitičar u Institutu Evropske unije za sigurnosne studije, think tanku bloka za vanjsku i sigurnosnu politiku, rekao je da se Trumpov ponovljeni fokus na Grenland sada proteže više od godinu dana – uključujući interes koji je pokazao i tokom svog prvog mandata 2017-2021 – što sugerira da je interes Washingtona "ozbiljan".

"Međutim, do sada nema naznaka vojne akcije. Naravno, svaki pokušaj silom zauzimanja Grenlanda imao bi ozbiljne posljedice po transatlantsku saradnju", rekao je.

"Grenland je dio države članice EU-a i saveznika NATO-a. I tamo bi evropsko prisustvo trebalo da se poveća bez obzira na to", pozvao je, naglašavajući važnost jačeg evropskog prisustva u regionu, ne samo da bi se odvratio potencijalni ruski ili kineski uticaj već i da bi se ojačao princip da će savezničke teritorije biti branjene od svih prijetnji.

Spatafora je priznao da Trumpova retorika komplikuje transatlantsko jedinstvo u vrijeme kada su odnosi između SAD-a i Evrope već pod pritiskom.

"To ne olakšava stvari transatlantskom jedinstvu, jer se razlika između odbrambene poruke (ujedinjeni smo protiv svih prijetnji) i političke retorike povećava", dodao je.

- Međunarodno pravo zabranjuje akviziciju ili aneksiju -

Antonios Tzanakopoulos, profesor međunarodnog javnog prava na Univerzitetu Oxford, rekao je da svaka sugestija da bi teritorija mogla biti preuzeta prijetnjom ili upotrebom sile predstavlja kršenje Povelje Ujedinjenih naroda i običajnog međunarodnog prava.

"Međunarodno pravo zabranjuje sticanje ili aneksiju teritorije upotrebom oružane sile", rekao je, dodajući da kršenja od strane država pokreću odgovornost države, koja nosi obaveze prestanka nezakonitog ponašanja, pružanja garancija da se ono neće ponoviti i pružanja pune reparacije za bilo kakvu pričinjenu štetu, uključujući kompenzaciju.

"Ako države ostanu nijeme ili ne reaguju na kršenja međunarodnog prava, to može imati značajne posljedice", rekao je.

Takvo ponašanje rizikuje da bude normativno prihvaćeno i vremenom bi moglo postati dio običajnog međunarodnog prava, upozorio je, rekavši: "Zato je posebno opasno da države ne reaguju na ponovljena kršenja zakona."

Evropa je kritikovana zbog onoga što mnogi smatraju slabom reakcijom na nedavne akcije SAD-a u Venecueli, a s obzirom na to da je Trump uputio slične prijetnje u vezi s Grenlandom, lideri EU-a su uglavnom koristili opreznu retoriku, izazivajući zabrinutost među kritičarima da bi takvo poštivanje moglo ohrabriti SAD da bez osporavanja gura svoje planove.

"Ovo može biti vrlo opasno, jer bi na kraju moglo dovesti do situacije u kojoj će se intervencije poput one u Venecueli smatrati zakonitim", upozorio je Tzanakopoulos.