Hrvatski premijer Andrej Plenković razgovarao je u ponedjeljak s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom o ključnim sigurnosnim izazovima, jačanju evropske odbrane i modernizaciji Hrvatske vojske, istaknuvši da je Hrvatska u 2025. premašila NATO-ov cilj izdvajanja dva posto BDP-a za odbranu, javlja Anadolu.

"Završili smo 2025. u proračunskom smislu sa 2,08 posto izdvajanja za odbranu", rekao je Plenković.

Upoznao je Ruttea s aktivnostima koje hrvatska Vlada poduzima u pogledu ispunjavanja obaveza koje proističu iz članstva u NATO-u, navodeći, uz ostalo, da hrvatske oružane snage participiraju u pet misija u svijetu, s oko 270 pripadnika.

"Naša dugogodišnja prisutnost na Kosovu, zatim u Poljskoj, Mađarskoj, Litvi... Do kraja ovog mjeseca oko 90-ak pripadnika Hrvatske vojske bit će upućeno u misiju u Litvu. Tu je i manja, ali važna prisustnost u NATO-ovoj misiji u Iraku."

Naglasio je da je Rutte u Hrvatskoj u trenutku kada su i Evropa i svijet u zahtjevnim sigurnosnim okolnostima, kad je prisutna globalna nesigurnost, te još uvijek traje "brutalna ruska agresija na Ukrajinu". Dodao je da Ukrajina ne brani samo svoju slobodu, nego i "demokratiju, vrijednosti, pa i sigurnost Evrope".

"Zato je važno da razumijemo da su posljedice te ruske agresije bile više nego očite na cijeli kontinent, na Hrvatsku, na našu energetsku situaciju, imali smo energetsku krizu, na ekonomske pritiske, socijalne pritiske, inflatorne pritiske - sve je to bilo povezano sa širom destabilizacijom kroz koju smo prošli", rekao je Plenković.

Podsjetio je da je hrvatska Vlada u proteklih nekoliko godina uputila 15 paketa vojne pomoći Ukrajini te, iako neće slati vojnike, najavio kako će nastaviti pomagati Ukrajini vojno, energetski i politički.

- Dijalogom do rješenja pitanja Grenlanda -

O prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trumpa Grenlandu, Plenković je kazao da su u komunikaciji sa danskom vladom i premijerkom, te da je poruka svih saveznika i članica EU-a da se saveznici moraju međusobno poštovati, "što uključuje i SAD kao najveću i najutjecajniju zemlju u NATO-u".

"Siguran sam da se uz razgovore može pronaći rješenje koje će SAD-u osigurati sigurnost, a Danskoj ono što svi poštujemo - činjenicu da je Grenland dio Danske, premda nije u EU-u, ali je jasno da spada u njenu nadležnost. Zato jedan kvalitetan dijalog ovakvu situaciju može, po našem mišljenju, riješiti na dobrobit svih i za opću sigurnost, i to globalnu", dodao je.

Naveo je kako, istovremeno, predsjednik SAD-a Donald Trump razgovara s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o kraju rata u Ukrajini, o mirovnim pregovorima i načinima kako zadovoljiti sve strane mirovnim planom u kojem bi se dala i sigurnosna jamstva Ukrajini.

"SAD ima snažnu želju da stvori preduslove za mir, to je osnovna poruka predsjednika Trumpa i njegove administracije. Da bi se taj mir osigurao, potrebno je da na njega pristane i druga strana, a to je Rusija, koja je agresor na ukrajinskom teritoriju pune četiri godine", rekao je osvrćući se na nedavni sastanak Koalicije voljnih u Parizu.

Dodao je da u ovom trenutku "imamo problem što Rusija želi najprije dogovor, a onda prekid vatre".

"A cijela koncepcija Koalicije voljnih i svega onoga što smo razgovarali prije par dana u Parizu je prekid vatre kao prvi korak, a potom koraci prema mirovnom sporazumu, koji, po našem dubokom uvjerenju, s ukrajinske strane nikada ne bi trebao biti takav da se Ukrajina odrekne svojih okupiranih područja. To je ključna tema", istakao je Plenković.

- Hrvatska domaćin ministarskog sastanka NATO-a 2027. -

Plenković je najavio neformalni sastanak ministara vanjskih poslova NATO-a kojem će Hrvatska prvi put biti domaćin na proljeće 2027. godine.

Na pitanje o dronu koji je prije četiri godine pao u Zagrebu, nakon što je preletio tri članice NATO-a, kazao je da u odnosu na 2022, Hrvatska raspolaže s višenamjenskim borbenim avionima Rafale, koji imaju sve sposobnosti koje tadašnji MiG-ovi nisu imali, te da je saradnja dignuta na višu razinu.

Na početku posjete, Rutte je obišao najmodernije zračno naoružanje Hrvatske, 12 aviona Rafale, šest turskih dronova Bayraktar, četiri helikoptera Black Hawk, s tim da će još osam biti isporučeno Hrvatskoj do 2028.