Francuska je u petak saopćila da je njeno vojno prisustvo na Bliskom istoku odbrambeno i usmjereno na zaštitu svojih građana i saveznika, u trenutku kada tenzije u regiji nastavljaju rasti.

Glasnogovornik francuskog Ministarstva vanjskih poslova Pascal Confavreau izjavio je za Al Jazeeru da je Pariz u regiji kako bi podržao i zaštitio svoje građane, kao i svoje saveznike poput UAE, Katara i Kuvajta te istovremeno osigurao slobodu plovidbe.

Naglasio je da je strategija Francuske, uz podršku predsjednika Emmanuela Macrona i ministra vanjskih poslova Jean-Noela Barrota, odbrambene prirode, ističući raspoređivanje nosača aviona i šest fregata u Crveno more.

"Ono što želimo je deeskalacija", rekao je Confavreau, upozoravajući da bi nastavak neprijateljstava mogao destabilizirati širu regiju.

Dodao je da je Iran prvenstveno odgovoran za situaciju, navodeći zabrinutost zbog njegovih nuklearnih i balističkih programa te regionalnih aktivnosti.

Glasnogovornik je također naglasio da Francuska ne želi direktno učestvovati u sukobu.

"Ovo nije naš rat i ne želimo biti njegov dio", rekao je uz istovremeno potvrđivanje podrške saveznicima koji su izloženi napadima.

Prema njegovim riječima, u toku su konsultacije s više od 30 zemalja kako bi se osigurala sloboda plovidbe kroz Hormuški moreuz, uz paralelne razgovore u Vijeću sigurnosti UN-a o nacrtu rezolucije.

Odvojeno, Macron je uključen u diplomatske napore, uključujući kontakte s iranskim predsjednikom Masoudom Pezeshkianom, s ciljem smanjenja tenzija, rekao je Confavreau.

Francuski zvaničnici upozorili su da bi kriza mogla imati globalne ekonomske posljedice, uključujući rast cijena energije, jer poremećaji u Hormuškom moreuzu, kroz koji dnevno prolazi oko 20 miliona barela nafte, i dalje utiču na tržišta.

Eskalacija u regiji traje otkako su Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara pokrenuli zajedničku ofanzivu na Iran, u kojoj je poginulo više od 1.340 ljudi, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Khameneija.

Teheran je uzvratio napadima dronovima i raketama, gađajući Izrael, Jordan, Irak i zemlje Zaljeva koje su domaćini američkih vojnih snaga, uzrokujući žrtve i štetu na infrastrukturi te poremećaje na globalnim tržištima i u aviosaobraćaju.