Kako se diplomatski kontakti intenziviraju oko mogućeg okvira za okončanje gotovo četverogodišnjeg rata između Rusije i Ukrajine, Kijev i Moskva nastavljaju zauzimati oštro suprotstavljene stavove o ključnim pitanjima kao što su sigurnosne garancije i teritorijalna kontrola.

Od novembra, niz razgovora uz posredovanje SAD-a bio je usmjeren na mirovni okvir za okončanje rata, uz konsultacije održane u Švicarskoj i SAD-u. Najnovija runda razgovora održana je u Miamiju tokom vikenda, gdje su američki zvaničnici održali odvojene sastanke s ruskom i ukrajinskom delegacijom.

Rani razgovori bili su fokusirani na nacrt prijedloga od 28 tačaka, koji je navodno zahtijevao da Ukrajina učini značajne ustupke, uključujući priznavanje ruske kontrole nad određenim teritorijama, ograničavanje svog vojnog osoblja i saglasnost da se ne pridruži NATO-u.

Početni prijedlog je u međuvremenu revidiran nakon intenzivnih pregovora među ukrajinskim, evropskim i američkim zvaničnicima, dok su američki zvaničnici također vodili odvojene razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi.

Iako tačni detalji dokumenta još nisu objavljeni, Moskva i Kijev su glasno iznijeli svoje stavove u vezi s različitim aspektima koji su predmet rasprave.

- Sigurnosne garancije, demilitarizacija, članstvo u NATO-u -

- Stav Ukrajine

Jedna od najvećih promjena posljednjih sedmica došla je iz Kijeva, pri čemu je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je spreman odustati od nastojanja da se pridruži NATO-u u zamjenu za snažnije zapadne sigurnosne garancije.

On je potragu za sigurnosnim garancijama opisao kao "kompromis" u odnosu na ambiciju Ukrajine da se pridruži NATO-u, cilj koji je unesen u Ustav zemlje 2019. godine.

"Ove sigurnosne garancije su prilika da spriječimo novi val ruske agresije. I to je već kompromis s naše strane", rekao je Zelenski.

Naglasio je da je Ukrajina prvobitno tražila članstvo u NATO-u, jer je ono nudilo stvarne sigurnosne garancije, ali je rekao da je Kijev pomjerio fokus ka pravno obavezujućim obavezama, ističući suštinsku potrebu za klauzulom uzajamne odbrane sličnom članu 5 NATO-a.

"To trebaju biti snažne sigurnosne garancije, a ne kao Budimpešta ili Minsk", rekao je Zelenski, misleći na ranije sporazume koji nisu spriječili rat.

Ukrajina se također protivi sigurnosnim modelima koji uključuju demilitarizirane zone ili tampon-područja pod stranom kontrolom, navodeći zabrinutost u vezi s provođenjem i ponovnom infiltracijom.

"To definitivno nije u interesu Ukrajine, ali moramo nastaviti razgovor", rekao je Zelenski.
Sveukupno, Kijev smatra da bi mir bez snažnih garancija samo odgodio novu fazu sukoba.

- Stav Rusije

Rusija ostaje čvrsto protiv pristupanja Ukrajine NATO-u, definirajući to kao direktnu prijetnju svojoj nacionalnoj sigurnosti i jedan od osnovnih uzroka sukoba.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je nečlanstvo Ukrajine u NATO-u ključno pitanje koje zahtijeva posebno razmatranje u okviru bilo kakvog mirovnog rješenja.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je više puta upozorio da bi pridruživanje Ukrajine savezu suštinski promijenilo regionalnu sigurnosnu ravnotežu.

Putin je u petak, na godišnjoj konferenciji za novinare na kraju godine, pojasnio da Moskva poštuje pravo drugih zemalja na samoodbranu, ali insistira da to ne smije ugrožavati sigurnost Rusije.

"Ne govorimo da bilo koja zemlja nema pravo da izabere način da se zaštiti, ali to mora biti način koji ne ugrožava nikoga, uključujući i nas", rekao je.

Rusija je također izrazila skepticizam prema zapadno podržanim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, posebno onima koje uključuju raspoređivanje stranih vojnih snaga ili multinacionalnih snaga na ukrajinskoj teritoriji.

Međutim, komentarišući prošle sedmice prijedloge o evropskim snagama, Peskov je rekao da je pitanje raspoređivanja stranih trupa predmet rasprave, ali je odbio da dalje elaborira.

Ruski zvaničnici insistiraju da traže sveobuhvatan i pravno obavezujući sigurnosni aranžman koji ide dalje od same Ukrajine.

- Teritorijalni ustupci i kontrola -

- Stav Ukrajine

Ukrajina je opisala teritorijalna pitanja kao najkritičniji i politički najosjetljiviji element mirovnih pregovora, insistirajući da se njen suverenitet i međunarodno priznate granice moraju poštovati.

"Pitanje teritorije je za nas izuzetno bolno pitanje", rekao je Zelenski nakon razgovora u Berlinu, naglašavajući da je stav Kijeva vrlo jasan i da se mora poštovati.

Zelenski je priznao da Rusija ima teritorijalne zahtjeve, ali je rekao da je Ukrajina tokom pregovora dosljedno prenosila vlastiti stav.

"Dobro sam svjestan koji su ruski zahtjevi. Ja sam samo prenio specijalnim izaslanicima naše viđenje", rekao je.

Kijev je odbacio zahtjeve za povlačenje ukrajinskih trupa iz Donbasa kao nepravedne, tvrdeći da bi takvi koraci nagradili agresiju i potkopali izglede za trajni mir.

Zelenski je sugerirao da bi primirje duž trenutne linije fronta moglo biti poštena i realna opcija, naglašavajući da to ne znači priznavanje ruske kontrole nad okupiranim područjima.

"Vjerujem da će narod Ukrajine odgovoriti na ovo pitanje, u formatu izbora ili u formatu referenduma", rekao je Zelenski.

Kijev je izrazio duboku zabrinutost zbog ideja koje uključuju demilitarizirane ili slobodne ekonomske zone u spornim regijama, navodeći neriješena pitanja upravljanja, nadzora i sigurnosti.

Ukrajinski zvaničnici kažu da nema jasnoće o tome ko bi kontrolisao takve zone, kako bi se osigurala provedba i kako bi se spriječila ponovna ruska infiltracija.

Naglašavajući ove složenosti, Zelenski je odbacio američki prijedlog da se kontrola nad Nuklearnom elektranom Zaporožja podijeli između Ukrajine, SAD-a i Rusije, nazivajući ga nepravednim.

On je status te elektrane, zajedno s teritorijalnim integritetom i fondovima za obnovu, označio kao najteža pitanja koja su ostala u pregovorima.

Zelenski je također povezao teritorijalne rasprave s pitanjem odgovornosti i kompenzacije, insistirajući da svaki sporazum mora obuhvatiti ratnu štetu i gubitke.

- Stav Rusije

Rusija insistira da se teritorijalne realnosti na terenu moraju priznati u bilo kakvom mirovnom rješenju, predstavljajući svoje zahtjeve kao pravno utvrđene u domaćem zakonodavstvu.

Predsjednički savjetnik Jurij Ušakov rekao je da se Moskva može suštinski ne slagati s teritorijalnim elementima prilagođenih mirovnih prijedloga, ponavljajući stav Rusije o Donbasu.

"Donbas je ruski. Cijeli Donbas je ruski, kako je propisano Ustavom Ruske Federacije", rekao je Ušakov.

Kremlj je odbacio ideju primirja osmišljenih da olakšaju teritorijalne referendume, nazivajući ih obmanjujućim i kontraproduktivnim.

"Primirje je predah, još jedna obmana, još jedno odgađanje", rekao je Peskov, dodajući da Moskva neće prihvatiti pauze koje omogućavaju Ukrajini da se pregrupiše.

Ruski zvaničnici tvrde da bi svako privremeno zaustavljanje borbi bez konačnog rješenja kamufliralo želju za nastavkom nasilja, fraza koju je ponovila i portparolka Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.

"Svi razgovori o nekakvim elementima primirja nikome nisu od koristi", rekla je.

Rusija je također kritikovala insistiranje Kijeva na donošenju odluka o teritoriji putem naroda, tvrdeći da je to pitanje već riješeno kroz ustavne promjene nakon tvrdnji o aneksiji.

Moskva tvrdi da teži konačnom rješenju koje osigurava njene teritorijalne dobitke i sprječava ono što opisuje kao buduće prijetnje koje dolaze iz Ukrajine.

Istovremeno, ruski zvaničnici su upozorili da možda neće prihvatiti značajne dijelove mirovnih prijedloga kada budu formalno predstavljeni, posebno one koji se tiču teritorije i vojnih aranžmana.

"Nismo vidjeli ispravljene verzije američkih prijedloga. Kada ih vidimo, može biti mnogo stvari koje nam se neće svidjeti", rekao je Ušakov, signalizirajući nastavak otpora.