Devet zemalja Evropske unije, zajedno s Velikom Britanijom, Kanadom i Japanom, u subotu su izrazile zabrinutost zbog predloženih ograničenja ukrajinske vojske u nacrtu američkog mirovnog plana, poručivši da dokument “zahtijeva dodatni rad”, javlja Anadolu.

U zajedničkoj izjavi o Ukrajini, objavljenoj na marginama samita G20, lideri su pozdravili napore SAD-a da donesu mir, naglasivši da početni nacrt plana od 28 tačaka “sadrži važne elemente” koji će biti ključni za pravedan i trajan mir.

Međutim, lideri Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije, Španije, Finske, Holandije, Irske, Norveške, Kanade i Japana, kao i predsjednici Evropskog vijeća i Evropske komisije, istakli su da nacrt “zahtijeva dodatni rad”.

“Jasni smo u principu da se granice ne smiju mijenjati silom. Također smo zabrinuti zbog predloženih ograničenja za oružane snage Ukrajine, koja bi zemlju ostavila ranjivom na buduće napade”, navodi se u izjavi.

Lideri su ponovili i da bi primjena elemenata koji se tiču Evropske unije i NATO-a “zahtijevala saglasnost” država članica tih organizacija.

Nacrt mirovnog plana o kojem je riječ, prema navodima, predviđa da Ukrajina Rusiji preda dodatne teritorije, ograniči veličinu svoje vojske i formalno odustane od težnji za članstvom u NATO-u. Američki predsjednik Donald Trump dao je ukrajinskom kolegi Volodimiru Zelenskom rok do četvrtka, 27. novembra, da odgovori.

Zelenski kaže da se suočava s teškim izborom – “gubitkom našeg dostojanstva ili rizikom da izgubimo ključnog partnera”.

Rusija je svoju “specijalnu vojnu operaciju” pokrenula u februaru 2022. godine, tvrdeći da je riječ o “denacifikaciji” i demilitarizaciji Ukrajine. Osim ograničenja ukrajinske vojske i zabrane ulaska u NATO, Moskva želi da ruski jezik dobije službeni status u Ukrajini.