Njemačka se suočava s ključnim testom vanjske politike, jer njena nepokolebljiva podrška izraelskom ratu u Gazi izaziva snažne globalne kritike i narušava njen ugled branitelja ljudskih prava i međunarodnog prava.

Suočen s tekućim slučajem na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) zbog saučesništva u genocidu, Berlin se sve više izoluje, čak i među evropskim saveznicima, a stručnjaci upozoravaju da se njegov kredibilitet kao moralne sile sistematski potkopava savezništvom s Izraelom.

Prema riječima njemačkog analitičara vanjske politike Marcusa Schneidera, šteta je već velika, jer stav Berlina potkopava njegove vlastite principe vanjske politike.

"Mi smo, kao Nijemci, na osnovu lekcije iz vlastite historije, rekli da agresivni ratovi trebaju biti zabranjeni, ratni zločini procesuirani, a stvari poput etničkog čišćenja zabranjene", rekao je za Anadolu.

"Ono što mnogi ljudi sada vide je da je stav Njemačke o Gazi u osnovi u suprotnosti sa svim ovim", dodao je.

Schneider, koji vodi ured Fondacije "Friedrich Ebert" u Bejrutu, rekao je da su dvostruki standardi Njemačke postali očigledni, posebno u poređenju s njenim stavom o ratu u Ukrajini.

"U Ukrajini, Njemačka se često poziva na međunarodno pravo kako bi opravdala svoju podršku, govoreći da to radimo kako bismo se suprotstavili ruskoj agresiji i okupaciji ukrajinske teritorije. Ali ne čini ništa kada je u pitanju izraelska vlada, koja je optužena za ratne zločine", rekao je.

Kancelar Friedrich Merz, odani saveznik Izraela, više puta se pozivao na historijsku odgovornost Njemačke koja proizilazi iz holokausta, opisujući sigurnost Izraela kao državni razlog.

Pa ipak, to moralno opravdanje sada je u sukobu s međunarodnim pravom. Uprkos pozivima partnera EU da se uvedu sankcije izraelskim ministrima i suspenduju trgovinski sporazumi zbog navodnih ratnih zločina, Berlin se opirao svim takvim koracima.

Njemačka se sada također izdvaja od zapadnih saveznika poput Francuske, Velike Britanije, Portugala, Belgije i Malte, koji su svi formalno priznali palestinsku državnost, dok Berlin i dalje protivi priznavanju.

- Izgubljeno povjerenje -

Schneider je rekao da je gotovo bezuvjetna podrška Njemačke vladi izraelskog premijera Benjamina Netanyahua narušila njen kredibilitet kao zagovornika međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima.

"Rekao bih da je poredak zasnovan na pravilima u Gazi umro", rekao je, naglašavajući da njemački koncept bezuvjetne podrške Izraelu više nije u skladu s posvećenošću zemlje međunarodnom pravu.

"Iako njemački političari možda i dalje tvrde da idu zajedno, mislim da većina vanjskog svijeta vidi da to nije slučaj", rekao je.

Schneider je rekao da je smanjena reputacija Njemačke opipljiva u njegovom svakodnevnom radu s bliskoistočnim liderima, akademicima i grupama civilnog društva koji su nekada Berlin smatrali modelom moralne diplomatije.

"Njemačka, kao jedna od centralnih zemalja Zapada, u osnovi gubi prozapadne ljude u arapskom i muslimanskom svijetu", upozorio je.

"To je veliki problem na duge staze. Niko nam više ne vjeruje kada govorimo o međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima. Niko nam više ne vjeruje kada govorimo o ljudskim pravima", dodao je.

- Sve veći jaz s globalnim jugom -

Kriza kredibiliteta Njemačke, tvrdi Schneider, proteže se daleko izvan Bliskog istoka na cijeli globalni jug, uključujući nacije u Latinskoj Americi, Africi i Aziji.

"Za mnoge ljude, rat u Gazi podsjeća na njihove vlastite kolonijalne ratove, gdje su kolonijalni gospodari ubijali ljude potpuno nekažnjeno", rekao je.

U protekle dvije godine, Izrael je ubio više od 66.000 Palestinaca u Gazi, većinom žena i djece, a ranio skoro 170.000, prema podacima palestinskih vlasti koje su potvrdile UN i druge međunarodne organizacije.

Nezavisna međunarodna istražna komisija UN-a zaključila je prošlog mjeseca da Izrael čini genocid u enklavi, gdje je njegova opsada i blokada pomoći također izazvala glad u kojoj je ubijeno više od 450 Palestinaca, uključujući preko 150 djece.

"Ljudi gledaju na sukob u Gazi i vide da je ovo prozapadna zemlja koja čini ove zločine, dok Zapad šuti. Dakle, mislim da je to gubitak ugleda koji ide dalje od muslimanskog svijeta", rekao je Schneider.

Oštar odgovor Berlina na propalestinske demonstracije, zajedno sa širokim optužbama za antisemitizam protiv kritičara, dodatno je produbio percepciju licemjerja, dodao je.

- Merzova oprezna promjena politike -

Pod rastućim domaćim i međunarodnim pritiskom, kancelar Merz je u septembru najavio da Njemačka više neće odobravati novi izvoz oružja koji bi se mogao koristiti u Gazi. Međutim, taj potez nije zaustavio prethodno odobrene isporuke, što je izazvalo kritike.

Andreas Reinicke, bivši njemački ambasador, vjeruje da se stav Merzove vlade počeo mijenjati, ali je rekao da je to i dalje postepen proces koji će donijeti konkretnije promjene u narednim sedmicama.

"Razumijem razočaranje i frustraciju zemalja u vezi s njemačkim stavom. Međutim, moramo shvatiti da je Njemačka kao zemlja konsenzusno društvo", rekao je Reinicke za Anadolu i dodao da Berlin nema jednog vođu koji jednog jutra odluči da ide u jednom određenom smjeru.

"Trenutno primjećujemo stvarnu promjenu stava njemačke vlade. Ovo je proces, a s obzirom na dugu tradiciju podrške Izraelu, to je vrlo delikatan i ujedno vrlo bolan proces unutar Njemačke", rekao je.

Reinicke, koji sada vodi berlinski Njemački orijentalni institut, istakao je da su i Merz i ministar vanjskih poslova Johann Wadephul značajno promijenili svoju retoriku posljednjih sedmica.

"Naprimjer, kancelar je prije svog izbora izjavio da će pozvati Netanyahua da dođe u Njemačku. Nisam siguran da li bi to ponovio upravo u ovom trenutku. Kao što vidite, stvari se kreću, i s obzirom na diskusiju u Njemačkoj, moramo dati malo vremena", rekao je.

Napomenuo je da, iako se promjene politike neće dogoditi preko noći, djelomično ograničenje izvoza oružja u Izrael predstavlja prvi značajan korak, dodajući da je glasnogovornik Kršćanskih demokrata za vanjsku politiku također nagovijestio moguće sankcije protiv radikalnih izraelskih ministara.

- Njemačke pravne i moralne obaveze -

Reinicke je naglasio da njemačka posvećenost sigurnosti Izraela mora ostati vezana za međunarodno pravo i princip rješenja dvije države.

"Mislim da odgovornost Njemačke prema Izraelu postoji, ali ovo je za Izrael u međunarodno priznatim granicama, bez okupiranih palestinskih teritorija i okupiranog Istočnog Jerusalema", rekao je.

"S druge strane, imamo snažnu odgovornost da poštujemo međunarodno pravo. To je sama suština Njemačke, s obzirom na naše iskustvo i naše naslijeđe iz historije", rekao je.

Čini se da se javno mnijenje oštro okreće protiv Merzovog stava o Gazi. Anketa ARD-a pokazala je da 66 posto Nijemaca vjeruje da Berlin treba snažnije pritisnuti Izrael da zaustavi svoju ofanzivu, dok je 62 posto ispitanika u anketi YouGova opisalo izraelske akcije u Gazi kao "genocid".

Prema Reinickeu, koji je prethodno bio specijalni predstavnik EU za bliskoistočni mirovni proces, vlada bi se uskoro mogla bliže uskladiti sa svojim evropskim partnerima.

"Mislim da postoje dva načina na koja njemačka vlada može djelovati. Jedan je mnogo aktivnije učešće u saudijsko-francuskoj inicijativi za rješenje dvije države. A drugi je diskusija unutar EU o mogućim sankcijama protiv Izraela", rekao je.

"Njemačka neće biti u prvom planu, ali pretpostavljam da će se pomaknuti da pošalje jasnije signale Izraelu nego što je to činila prije", dodao je.