Deset godina nakon usvajanja historijskog Pariskog sporazuma, svijet je još uvijek daleko od ostvarenja svojih klimatskih ciljeva za 2030. godinu, javlja Anadolu.

Godinu 2025. SAD je obilježio kao najvećeg historijskog zagađivača, ponovo se povlačeći iz sporazuma.

Pariski sporazum potpisalo je 195 zemalja 12. decembra 2015. godine, a stupio je na snagu 2016. godine. Njegovi primarni ciljevi bili su jasni: ograničiti globalno zagrijavanje na znatno ispod dva stepena Celzijusa, težiti 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa i postići globalne neto nulte emisije do druge polovine ovog stoljeća.

Iran, Libija, Jemen i Eritreja bile su jedine zemlje koje su odbile da se pridruže. Svojom najnovijom odlukom, SAD je sada jedina zemlja koja se formalno povukla.

Sporazum je klimatske promjene podigao na vrh globalne političke agende, što je rezultiralo time da više zemalja provodi politike smanjenja emisija i značajno jača međunarodnu saradnju u oblasti klime.

Međutim, nacionalno određeni doprinosi (NDC) su i dalje preslabi da bi se ispunili temperaturni ciljevi sporazuma, jer glavne prepreke - politička neizvjesnost, velika ovisnost o fosilnim gorivima, nedovoljno finansiranje i zabrinutost zbog ekonomskih utjecaja - ostaju nepromijenjene.

Program Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP) objavio je Izvještaj o jazu u emisijama za 2024. godinu: "Ne više vrućeg zraka... molim!" prije COP29.

Prema izvještaju, zemlje se moraju obavezati na smanjenje svojih godišnjih emisija stakleničkih plinova za 42 posto do 2030. i za 57 posto do 2035. godine.

U suprotnom, cilj Pariškog sporazuma od 1,5 stepen bit će nedostižan u roku od nekoliko godina.

- SAD se ponovo povlače iz Pariškog sporazuma -

Sa samo pet godina do ciljeva za 2030. godinu, globalne emisije ugljika dostigle su nove rekordne vrijednosti i 2023. i 2024. godine.

Prema Globalnom projektu o ugljiku, emisije CO2 iz fosilnih goriva porasle su na 36,8 milijardi tona u 2023. godini - što je povećanje od 1,1 posto u odnosu na prethodnu godinu - i dalje rastu na 37,4 milijarde tona u 2024. godini, što je povećanje od 0,8 posto usred kontinuiranog oslanjanja na ugalj, naftu i plin.

Povratak američkog predsjednika Donalda Trumpa - koji je tokom svog prvog mandata povukao SAD iz sporazuma 2020. godine i više puta nazvao klimatske promjene "prevarom" - pojačao je globalnu zabrinutost.

Dana 20. januara 2025. godine, na dan inauguracije, Trump je najavio da će SAD ponovo napustiti Pariski sporazum, poništavajući odluku Bidenove administracije o ponovnom pridruživanju iz 2021. godine.

Trump je također proglasio "Nacionalnu energetsku vanrednu situaciju" kako bi ubrzao domaću proizvodnju fosilnih goriva i potpisao izvršnu naredbu o ponovnom uvođenju plastičnih slamki, tvrdeći da papirne slamke sadrže štetne hemikalije.

Osim toga, administracija je odmah zaustavila svu stranu pomoć vezanu za klimu koja se usmjeravala putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i nametnula ozbiljna smanjenja finansiranja i otpuštanja u ključnim američkim institucijama koje rade na klimatskoj nauci i politici.

Ove politike se široko smatraju velikim korakom unazad za globalnu saradnju na smanjenju emisija stakleničkih plinova i za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma.

- Zelena industrijalizacija i COP30 -

Uloga industrije u ispunjavanju ciljeva Pariškog sporazuma istaknuta je na COP30 u Belemu, Brazil, u novembru 2025. godine, kada je "zelena industrijalizacija" postala centralna tema pregovora.

Trideset pet zemalja i nekoliko međunarodnih organizacija potpisalo je Belemsku deklaraciju o globalnoj zelenoj industrijalizaciji, koja pruža okvir za zemlje u razvoju da usvoje strategije zelene industrije, dekarboniziraju tešku industriju i ubrzaju inovacije čistih tehnologija, uz istovremeno stvaranje radnih mjesta.

Nadovezujući se na COP29 u Bakuu 2024. godine, gdje su se strane složile o novom cilju finansiranja klimatskih mjera od najmanje 300 milijardi dolara godišnje do 2035. godine, COP30 je unaprijedio mapu puta od Bakua do Belema.

Ova mapa puta ima za cilj povećanje ukupnog finansiranja klimatskih mjera na 1,3 biliona dolara godišnje do 2035. godine.

Ishod finansiranja iz Bakua bio je široko kritikovan kao nedovoljan, a ni američki predsjednik Trump ni kineski predsjednik Xi Jinping nisu prisustvovali samitu.

S pozitivne strane, COP29 je konačno operacionalizirao tržišta ugljika nakon gotovo 10 godina, omogućavajući međunarodnu trgovinu ugljikom i dodatne privatne investicijske tokove za zelene industrijske projekte.

- Turska domaćin COP31 -

Konferencija UN-a o klimatskim promjenama (COP31) trebala bi se održati u Turskoj 2026. godine. Samit lidera održat će se u Istanbulu, a Antalija će biti glavno mjesto održavanja konferencije.

Skoro 200 zemalja sastat će se u Turskoj kako bi razgovarale o sljedećoj fazi implementacije Pariškog sporazuma, koja uključuje nove i ažurirane ciljeve smanjenja emisija, mjere prilagođavanja, finansiranje klime i implementaciju pravila tržišta ugljika.

Prethodne COP-ove održane su u Njemačkoj, Japanu, Danskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Egiptu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Azerbejdžanu i Brazilu.

Domaćinstvo COP31 značajno će povećati profil Turske u globalnoj klimatskoj diplomatiji.