Pod predsjedavanjem Bosne i Hercegovine, ministarski sastanak EUSDR-a okupio je ministre i visoke predstavnike kako bi razmotrili ključna dostignuća, procijenili napredak i razgovarali o daljnjem putu Strategije Evropske unije za Dunavsku regiju.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković istakao je da je EUSDR imao ključnu ulogu u unapređenju procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine, kao jednog od nacionalnih i strateških prioriteta zemlje.

„Sretan sam što je BiH danas pokazala da može na najvišem nivou upravljati procesima u interesu nas i naših prijatelja, te da smo u ovoj godini ispunili ciljeve koji se odnose na ekonomiju BiH i našu i evropsku sigurnost. Zahvalni smo svim našim prijateljima na podršci da smo uspješno predsjedavali regijom,“ rekao je Konaković.

Dodao je da je fokus tokom predsjedavanja bio na ekonomskom razvoju i stvaranju uvjeta za zadržavanje mladih u zemlji.

„Dunavska saradnja je izuzetno zanimljiv format jer okuplja i članice EU i zemlje koje teže članstvu. Razmjenom iskustava i direktnom pomoći članica ostvarili smo značajne iskorake. BiH je danas samo nekoliko koraka od historijskog otvaranja pregovora s EU“, naglasio je Konaković, pozvavši domaće političke aktere da usvoje zakone o Sudu BiH i o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH.

- BiH kao centar regionalne saradnje -

Direktorica Direkcije za evropske integracije Elvira Habota kazala je da je BiH tokom prvog predsjedavanja okupila više od 350 predstavnika institucija, civilnog sektora i drugih aktera kroz niz događaja, a da Forum u Sarajevu predstavlja krunu tog procesa.

„Predsjedavanje je pokazalo da BiH ima institucionalnu zrelost i sposobnost da koordinira aktivnosti 14 država članica. Potvrdili smo da možemo biti centar regionalne saradnje i pouzdan evropski partner“, istakla je Habota, dodavši da je BiH dokazala da nije samo dio evropskih integracija, nego i njihov aktivni kreator.

- Sarajevska deklaracija -

Ministar regionalnog razvoja i javnih radova Bugarske Ivan Ivanov poručio je da je Bosna i Hercegovina tokom predsjedavanja pokazala kako ovaj format može podržati proces proširenja Evropske unije.

„Sarajevska deklaracija, koju smo danas usvojili, potvrđuje našu zajedničku viziju snažnije i ujedinjenije dunavske regije. Dunav je više od rijeke – on simbolizira jedinstvo i saradnju naših naroda i ekonomija“, rekao je Ivanov, dodajući da će se predstojeće bugarsko predsjedavanje fokusirati na smanjenje podjela i jačanje balansa i jedinstva u regiji.

Specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Luigi Soreca istakao je da jačanje prekogranične saradnje predstavlja samu srž evropske ideje.

„Strategija Dunavske saradnje pomaže jačanju regionalnog razvoja članica i kandidata za članstvo, a sve u korist građana. Najbolja garancija prosperiteta i sigurnosti za BiH i cijelu regiju leži u zajedničkoj budućnosti unutar Evropske unije", naglasio je Soreca, podsjetivši na važnost Razvojnog plana za Zapadni Balkan.

Skup u Sarajevu organizirali su Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i Direkcija za evropske integracije BiH. Bio je to 14. Forum EU strategije za Dunavsku regiju (EUSDR) i sastanak ministara vanjskih poslova Dunavskog regiona, kojim je okončano jednogodišnje predsjedavanje BiH ovom strategijom.

- Bugarska preuzela kormilo -

Bosna i Hercegovina je predsjedavanje preuzela od Republike Austrije 2024. godine pod motom „Flowing together, growing together“, s fokusom na proširenje EU, mlade i regionalnu povezanost. Završetkom foruma, BiH je simbolično predala „kormilo“ Bugarskoj, koja će strategijom predsjedavati u narednih 12 mjeseci.

Strategija EU-a za Dunavsku regiju (EUSDR) druga je makroregionalna strategija EU-a, koju je Evropska komisija donijela 2010. godine, a Evropsko vijeće potvrdilo 2011. Obuhvata 14 zemalja duž Dunava – Austriju, Bugarsku, Češku, Hrvatsku, Njemačku, Mađarsku, Slovačku, Sloveniju, Rumuniju, Bosnu i Hercegovinu, Moldaviju, Crnu Goru, Srbiju i Ukrajinu – i pokriva područje s više od 112 miliona stanovnika, odnosno petinu populacije EU-a.

Ciljevi Strategije usmjereni su na četiri ključna pravca: povezivanje regija, očuvanje okoliša, izgradnju prosperiteta i jačanje regije – kroz konkretne mjere saradnje i prioritetne oblasti djelovanja.