Armenski premijer Nikol Pashinyan izjavio je da uspostavljanje mira s Azerbejdžanom predstavlja najpouzdaniju sigurnosnu garanciju njegove zemlje, obilježavajući 34. godišnjicu oružanih snaga države.

"Također želim naglasiti da se ne pripremamo za rat, jer rata neće biti. Mir je uspostavljen između Republike Armenije i Republike Azerbejdžan, i nema pouzdanije sigurnosne garancije od mira. Ojačat ćemo ovu najpouzdaniju sigurnosnu garanciju", rekao je Pashinyan u čestitki.

Premijer je naveo da se vojska transformira radi povećanja odbrambenih sposobnosti kroz ogromna ulaganja i nabavku modernog naoružanja kakvo vojska ranije nije posjedovala.

Međunarodni partneri su ranije "ljubazno odbijali" da prodaju oružje Jerevanu, navodeći zabrinutost da bi ono moglo biti korišteno izvan međunarodno priznatih granica Armenije te da bi tehničke tajne mogle biti izložene Organizaciji ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), prema riječima Pashinyana.

On je tvrdio da su od septembra 2022. partneri iz CSTO-a odbijali ispuniti ugovorne obaveze u vezi sa sigurnošću Armenije i zadržali stotine miliona dolara vrijedno naoružanje koje je već plaćeno, stvarajući "egzistencijalnu prijetnju" s ciljem poništavanja suvereniteta zemlje.

Pashinyan je rekao da je ta opasnost prevladana nakon sporazuma iz Praga u oktobru 2022, kada su Armenija i Azerbejdžan međusobno priznali teritorijalni integritet na osnovu Deklaracije iz Alma-Ate iz 1991. godine, nakon čega je Jerevan zamrznuo članstvo u bloku predvođenom Rusijom.

"Jasno smo rekli i nastavljamo govoriti da armenska vojska nema drugi zadatak osim odbrane svog međunarodno priznatog teritorija od 29.743 kvadratna kilometra", dodao je Pashinyan, navodeći da će se pitanja granica rješavati kroz zajedničke komisije za razgraničenje.

On je također istakao socijalne reforme unutar vojske, uključujući prelazak na profesionalnu vojsku, pri čemu je trajanje obaveznog vojnog roka smanjeno s 24 na 18 mjeseci.