Nešto više od polovine (51 posto) ispitanih romanopisaca u Velikoj Britaniji reklo je da će vještačka inteligencija vjerovatno u potpunosti zamijeniti njihov rad u fikciji, prema novom istraživanju koje je naručio Univerzitet u Cambridgeu.

Čak 59 posto romanopisaca reklo je da znaju da je njihov rad korišten za obuku velikih jezičkih modela vještačke inteligencije bez njihove dozvole ili naknade.

U međuvremenu, 39 posto je izjavilo da su njihovi prihodi već pogođeni generativnom vještačkom inteligencijom, na primjer gubitkom dodatnog posla koji podržava njihovo pisanje. Oko 85 posto je reklo da očekuje da će vještačka inteligencija smanjiti njihove buduće zarade.

U novom istraživanju provedenom za Cambridgeov Minderoo centar za tehnologiju i demokratiju (MCTD), autorica Clementine Collett anketirala je 258 romanopisaca i 74 profesionalca iz industrije, uključujući urednike i književne kritičare, kako bi procijenila kako se vještačka inteligencija doživljava i koristi u britanskoj fikciji.

Nalazi sugeriraju da se žanrovski pisci smatraju najviše izloženima riziku od zamjene vještačkom inteligencijom. Čak 66 posto svih ispitanika identificiralo je autore ljubavnih romana kao izuzetno ugrožene, a slijede ih pisci trilera (61 posto) i kriminalističke fikcije (60 posto).

Ipak, opći stavovi prema umjetnoj inteligenciji u britanskoj fikciji nisu neprijateljski. Osamdeset posto učesnika složilo se da umjetna inteligencija pruža društvene koristi, a 33 posto romanopisaca već koristi umjetnu inteligenciju u svom procesu pisanja, prvenstveno za nekreativne zadatke poput utvrđivanja činjenica.

Ipak, izvještaj je istakao duboku zabrinutost među onima koji su u srcu izdavačkog sektora koji doprinosi 11 milijardi funti godišnje britanskoj ekonomiji i vodeći je svjetski izvoznik knjiga.

Književni kreativci kažu da su zakoni o autorskim pravima ignorisani generativnom umjetnom inteligencijom i pozivaju na saglasnost, poštenu plaću, transparentnost tehnoloških kompanija i vladinu podršku.

Collett je rekla da su romanopisci široko zabrinuti da bi generativna umjetna inteligencija, obučena na ogromnim količinama fikcije, mogla potkopati vrijednost pisanja i konkurirati ljudskim autorima.

Mnogi se brinu da bi u budućnosti mogla biti manja potražnja za složenom, dugom fikcijom.

"Romani doprinose više nego što možemo zamisliti našem društvu, kulturi i životima pojedinaca. Romani su ključni dio kreativnih industrija i osnova za bezbroj filmova, televizijskih emisija i videoigara", rekla je.