Predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev izjavio je u utorak da sporazum postignut s Armenijom ranije ovog mjeseca u Washingtonu označava kraj više od 30 godina dugog rata između dviju zemalja.

"Vjerujem da je ovo kraj sukoba, kraj rata", rekao je Aliyev za televiziju Al Arabiya, dodajući da će, kada Armenija izmijeni svoj ustav i odustane od teritorijalnih pretenzija prema Azerbejdžanu, biti potpisan formalni mirovni sporazum.

Sporazum je potpisan 8. augusta u Washingtonu u prisustvu američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Od 1991. godine napetosti između Bakua i Jerevana traju nakon što su armenske snage zauzele Karabah i sedam okolnih regija međunarodno priznatih kao dio Azerbejdžana.

U 44-dnevnom ratu krajem 2020. Azerbejdžan je povratio većinu teritorija, a u septembru prošle godine uspostavio pun suverenitet nad Karabahom kroz tzv. antiterorističku operaciju, što je dovelo do predaje separatističkih snaga.

Aliyev je rekao da je Azerbejdžan pokrenuo mirovni proces nakon Drugog karabaškog rata 2020. godine.

Dodao je da bi svaki pokušaj Armenije da se povuče iz Washingtonskog sporazuma "značio suprotstavljanje cijelom svijetu", budući da su ga pozdravili SAD, EU, Turska i arapske države.

Na pitanje o Minskoj grupi, formiranoj radi pronalaska rješenja za karabaški sukob, Aliyev je rekao da je njeno raspuštanje bio među uslovima Azerbejdžana.

"Dok Armenija zvanično priznaje Karabah kao dio Azerbejdžana i sukob je završen, pravno postojanje Minske grupe je apsurd", kazao je, napominjući da su obje strane već obavijestile Organizaciju za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) o njenom ukidanju.

Aliyev je govorio i o obnovi regije, ističući minske prijetnje i uništenu infrastrukturu kao glavne izazove.

Rekao je da se više od 50.000 raseljenih Azerbejdžanaca vratilo u svoje domove u sklopu programa "Veliki povratak".

Aliyev je opisao predloženi Zangezurski koridor, preimenovan u "Trumpovu međunarodnu rutu mira i prosperiteta", kao stratešku vezu koja povezuje Azerbejdžan s njegovim eksklavom Nakchivanom i služi kao alternativni istočno-zapadni i sjeverno-južni transportni koridor.

"Nakon što je predsjednik Trump dao svoje ime Zangezurskom koridoru, siguran sam da će ovaj projekat uskoro biti realiziran", rekao je, dodajući da bi američki investitori mogli učestvovati u njegovoj izgradnji.

Zangezurska oblast je izvorno bila dio Azerbejdžana, ali su je Sovjeti 1920-ih dali Armeniji, ostavljajući Azerbejdžan bez direktne kopnene veze s eksklavom.

Nakon rata 2020. Azerbejdžan je fokus stavio na infrastrukturu, uključujući autoputeve i 43 kilometra dugu željeznicu kroz koridor.

Aliyev je potvrdio da su on i armenski lider nominirali Trumpa za Nobelovu nagradu za mir.

"On to zaista zaslužuje. On želi mir. Potpuno je drugačiji od tradicionalne slike zapadnih lidera", rekao je, nazvavši američkog predsjednika hrabrim čovjekom i velikim liderom.

Govoreći o regionalnim odnosima, Aliyev je istakao konstruktivne veze s Iranom i odbacio spekulacije da Azerbejdžan planira presjeći armensko-iransku granicu.

Izrazio je žaljenje zbog obaranja azerbejdžanskog civilnog aviona od strane Rusije, nazvavši to "tragičnom greškom" koja je narušila bilateralno povjerenje.

Aliyev je naglasio i ulogu Azerbejdžana u posredovanju dijaloga i isporuci prirodnog gasa Siriji uz podršku Turske i Katara.

"Razgovori između sirijskih i izraelskih zvaničnika vođeni su uz naše posredovanje. Mi želimo mir oko nas", rekao je, izražavajući podršku teritorijalnom integritetu Sirije.

Kazao je da je Azerbejdžan spreman pomoći u smanjenju tenzija između Turske i Izraela, napominjući da svaka potencijalna prijetnja fizičkim sukobom šteti ljudima, državama i ekonomijama.

Aliyev je naglasio i sve veću saradnju s zaljevskim zemljama u sektoru fosilnih goriva i obnovljivih izvora energije, spomenuvši velike investicije UAE i Saudijske Arabije.

Istakao je i unutrašnju vjersku harmoniju u Azerbejdžanu, naglašavajući da suniti i šiiti klanjaju zajedno u istim džamijama.

"Najveća prijetnja muslimanskom svijetu je sektaštvo", rekao je.

Govoreći o Organizaciji turkijskih država, Aliyev je naglasio posvećenost Azerbejdžana jačanju jedinstva i partnerstva unutar turkijskog svijeta.

Kazao je da bliski odnosi s Turskom, Uzbekistanom i drugim državama daju bloku veliki potencijal da postane važan globalni akter.

"Volio bih da pokažemo kako na ovako velikom prostoru možemo izgraditi snažan savez koji nikome ne prijeti, već se smatra prilikom za mnoge", poručio je Aliyev.