Ukupna robna razmjena Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu iznosila je 23,11 milijardi KM (oko 12 milijardi eura) i veća je za 4,98 posto u odnosu na isti period prošle godine, javlja Anadolu.

Vrijednost izvezene robe bila je 8,43 milijarde KM (oko 4 milijarde eura) , a uvezene 14,68 milijardi KM (oko 7,4 milijarde eura), dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 6,25 milijardi KM (3,2 milijarde eura).

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je informaciju o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH za prvo polugodište 2025. godine, koju karakterizira rast uvoza i izvoza u odnosu na isto razdoblje 2024. godine.

Rast izvoza za 5,83 posto i rast uvoza od 4,49 posto rezultirao je rastom pokrivenosti uvoza izvozom od 0,73 posto.

Bosna i Hercegovina u ovom razdoblju najviše je izvozila električnu energiju u vrijednosti 439,4 miliona KM, izoliranu žicu, kabele u iznosu 366,1 milion KM, zatim željezne ili čelične konstrukcije i njihove dijelove u vrijednosti 274,7 miliona KM, dijelove i pribor za motorna i vučna vozila vrijedne 268 miliona KM te sjedala i njihove dijelove u vrijednosti 242,4 miliona KM.

U BiH najviše je uvezeno naftnih ulja, osim sirovih, u vrijednosti 1,04 milijarde KM, putničkih automobila u iznosu 681,2 miliona KM, kao i lijekova vrijednih 383,9 miliona KM i električne energije 344 miliona KМ.

Evropska unija je i dalje najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH, a u zemlje EU-a izvezeno je robe u vrijednosti 6,23 milijarde KM, što je za 4,94 posto više nego u prvom polugodištu 2024. godine, dok je uvoz iznosio 8,55 milijardi KM, što je za 1,57 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

U ovom razdoblju smanjen je trgovinski deficit za 6,47 posto u odnosu na prvo polugodište 2024. godine i iznosio je 2,32 milijarde KM.

BiH među glavnim trgovinskim partnerima najveću pokrivenost uvoza izvozom ima s Austrijom (155,77 posto), Slovenijom (130,84 posto), Hrvatskom (118,80 posto) i Njemačkom (74,71 posto).

Vijeće ministara BiH upoznato je s Informacijom Ministarstva sigurnosti BiH o novom sistemu upravljanja granicama EU-a, sistemom ulaska/izlaska (EES), koji će se postepeno uvoditi u razdoblju od 12. oktobra 2025. do 9. aprila 2026. godine.

EES zamijeniće dosadašnji način rada, odnosno ručno pečatiranje pasoša, s ciljem unapređenja sigurnosti kroz poboljšane granične kontrole, korištenje elektronskih evidencija i biometrijskih podataka.

"EES će obrađivati podatke na graničnim prijelazima za putnike koji nemaju državljanstvo nijedne zemlje članice EU-a (kao ni državljanstvo Islanda, Lihtenštajna, Norveške ili Švicarske), prilikom putovanja radi kraćeg boravka (90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana), svaki put kada prelaze vanjske granice bilo koje od 29 evropskih zemalja koje primjenjuju ovaj sistem", navedeno je iz Vijeća ministara.

Podaci koji će se evidentirati su informacije iz putnog dokumenta, datum i mjesto svakog ulaska i izlaska, kao i biometrijski podaci poput fotografije lica i otisaka prstiju, koje će službenici prikupiti kada putnik prvi put pristupi na granični prelaz nakon početka rada EES-a. Ti će se podaci zatim pohraniti u digitalnu datoteku i provjeravati prilikom sljedećih prelazaka granice.

Ministarstvo sigurnosti BiH planira informativne kampanje putem medija, letaka i plakata na granicama kako bi se građani podrobnije upoznali s procedurama.