Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i njegov libanski kolega Joseph Aoun razgovarali su o bilateralnim odnosima i regionalnim pitanjima, saopćila je u utorak Direkcija za komunikacije Republike Turske.

Tokom telefonskog razgovora, Erdogan je naglasio kontinuiranu podršku Turske stabilnosti i suverenitetu Libana, navodi se u saopćenju.

Istakao je i da dvije zemlje "imaju značajan potencijal u oblastima trgovine i investicija".

Erdogan je izrazio spremnost Ankare da doprinese međunarodnim mehanizmima čiji je cilj jačanje sigurnosti Libana.

"Također je naglasio protivljenje Turske agresivnom stavu Izraela prema Libanu", dodaje se u saopćenju.

Izrael i Liban postigli su sporazum o prekidu vatre u novembru 2024. godine, nakon više od godinu dana prekograničnih napada u kontekstu rata u Gazi. Više od 4.000 ljudi je ubijeno, dok je 17.000 drugih ranjeno.

Prema sporazumu o prekidu vatre, izraelske snage su se trebale povući iz južnog Libana u januaru, ali su se povukle samo djelimično, zadržavajući vojno prisustvo na pet graničnih punktova.

Erdogan je dodatno naveo da Turska očekuje da Liban zauzme stav koji štiti prava i interese kiparskih Turaka.

Otok Kipar već decenijama ostaje podijeljen između kiparskih Grka i Turaka, uprkos ponovljenim naporima pod okriljem Ujedinjenih nacija da se postigne sveobuhvatno rješenje.

Međuetničko nasilje početkom 1960-ih prisililo je turske Kiprane da se, radi vlastite sigurnosti, povuku u enklave.

Godine 1974. puč kiparskih Grka s ciljem ujedinjenja ostrva s Grčkom doveo je do vojne intervencije Turske kao sile garanta. Turska Republika Sjeverni Kipar (TRNC) proglašena je 1983. godine.

Mirovni napori nastavljeni su povremeno, uključujući i neuspjelu rundu pregovora u Švicarskoj 2017. godine, pod pokroviteljstvom garantnih sila Turske, Grčke i Ujedinjenih nacija.

Grčka kiparska administracija pridružila se Evropskoj uniji 2004. godine, iste godine kada su kiparski Grci na referendumu odbacili plan ujedinjenja koji su podržale Ujedinjene nacije.

Govoreći o regionalnim dešavanjima, Erdogan je ponovio opredijeljenost Turske da podrži pozitivne promjene u Siriji koje bi mogle doprinijeti široj regionalnoj stabilnosti.

Uprkos činjenici da sirijska vlada ne predstavlja nikakvu prijetnju, izraelske snage su više puta ulazile na sirijsku teritoriju i izvodile zračne napade, pri čemu su ubijani civili i uništavani sirijski vojni objekti, vozila, oružje i municija.

Podaci sirijske vlade pokazuju da je od decembra 2024. godine Izrael izveo više od 1.000 zračnih napada na Siriju i više od 400 prekograničnih upada u južne provincije.

Nakon pada režima Bashara al-Assada krajem 2024. godine, Izrael je proširio svoju okupaciju sirijske Golanske visoravni zauzimanjem demilitarizirane tampon-zone, čime je prekršen sporazum iz 1974. godine sa Sirijom.