Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) objavio je u nedjelju, nedugo nakon zatvaranja birališta, da njihov kandidat Siniša Karan vodi na prijevremenim izborima za predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, javlja Anadolu.

Portparol SNSD-a Radovan Kovačević, na osnovu rezultata stranačkog izbornog štaba, izjavio je kako nakon 47 posto prebrojanih glasova, Karan ima 89.859, dok kandidat opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) Branko Blanuša ima 80.874 glasova.

Iz SDS-a su, pak, saopštili kako je njihov kandidat Branko Blanuša u prednosti ispred kandidata SNSD-a za više od 17.000 glasova.

Centralna izborna komisija BiH bi prve preliminarne rezultate prijevremenih izbora za predsjednika RS-a trebala objaviti iza 23 sata.

Biračka mjesta na prijevremenim izborima za predsjednika RS-a zatvorena su u 19 sati. Na 2.211 biračkih mjesta, pravo da glasa imalo je nešto više od 1,2 miliona građana.

Izlaznost je bila niža nego na prethodnim ciklusima redovnih izbora.

CIK je saopćio ranije da je izlaznost na prijevremenim predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj do 15 sati iznosila 26 posto, odnosno 322.239 birača. Na Općim izborima 2022. u RS-u izlaznost do 15 sati bila je 39 posto.

Kandidati na prijevremenim izborima za čelnika entiteta su Dragan Đokanović (Savez za novu politiku), Branko Blanuša (SDS- Srpska demokratska stranka), Siniša Karan (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorad Dodik), Nikola Lazarević (Ekološka partija Republike Srpske) i neovisni Igor Gašević i Slavko Dragičević.

- Zašto prijevremeni izbori? -

CIK BiH je krajem augusta raspisao prijevremene izbore za predsjednika entiteta RS, nakon što je tadašnjem predsjedniku Miloradu Dodiku pravosnažnom presudom Suda BiH prestao mandat.

Dodik je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH. Kaznu zatvora kasnije je otkupio za 18.000 eura.

Sud ga je proglasio krivim jer je u julu 2023. odbio provoditi odluke visokog predstavnika, uključujući onu o sprečavanju stupanja na snagu entitetskog zakona kojim se osporavala primjena odluka Ustavnog suda BiH.

Ustavni sud BiH je 4. novembra odbacio apelaciju advokata, koji je tražio poništenje presude i odluke CIK-a o oduzimanju mandata predsjednika RS-a.

Od 18. oktobra Ana Trišić Babić obnaša dužnost vršiteljice dužnosti predsjednice RS-a.

Mandat predsjednika RS-a izabranog na prijevremenim izborima trajat će do općih izbora u Bosni i Hercegovini, koji bi trebalo da se održe u oktobru 2026. godine.