• Američki predsjednik je koristio "klasičnu strategiju štapa i mrkve u odnosima, miješajući prijetnje s ponudama prijateljstva", kaže profesor Univerziteta u Londonu Inderjeet Parmar

ISTANBUL (AA) – Godinu dana nakon što se američki predsjednik Donald Trump vratio u Bijelu kuću, Sjedinjene Američke Države (SAD) su se ponovo našle u centru globalne pažnje, vođene mješavinom prijetnji, sklapanja dogovora i nepredvidljivosti koja je preoblikovala odnose Washingtona sa saveznicima i protivnicima, kažu analitičari.

"Trump je vratio Ameriku u centar globalne pažnje tokom protekle godine svojim bombastičnim izjavama, ispadima i političkim odlukama, uključujući agresivne trgovinske carine", rekao je za Anadolu Inderjeet Parmar, profesor međunarodne politike na Univerzitetu u Londonu.

Dok Bijela kuća Trumpov pristup predstavlja kao "mir kroz snagu", kritičari tvrde da je to uznemirilo saveznike, oslabilo povjerenje u američke obaveze i narušilo međunarodni poredak zasnovan na pravilima.

Parmar je rekao da je Trumpov povratak na vlast, u kombinaciji s potezima poput novih carina na kineski uvoz i povlačenja iz međunarodnih klimatskih sporazuma, ponovo pokrenuo debate o američkoj hegemoniji i prirodi američkog liderstva.

Ta pažnja, kažu analitičari, imala je svoju cijenu.

"Trump je svakako dobio više pažnje za Ameriku, čak i u poređenju s tipično visokim nivoom pažnje. Ipak, mislim da je veliki dio te pažnje negativan, čineći SAD imperijalističkim, ravnodušnim prema demokratiji i međunarodnom pravu i nepouzdanim kao saveznik", rekla je za Anadolu Roseanne McManus, profesorica političkih nauka na Državnom univerzitetu Pennsylvania.

Parmar se složio da je fokus pažnje doveo do rastućih napetosti između Washingtona i njegovih tradicionalnih saveznika.

"To ističe pukotine u savezima, što se vidi u zategnutim odnosima NATO-a i mjerama odmazde EU", rekao je.

"Trumpove carine, usmjerene na 'Amerika na prvom mjestu', izazvale su globalnu ekonomsku nestabilnost, utičući na lance snabdijevanja od Azije do Latinske Amerike."

- Diplomatija mrkve i štapa -

Stručnjaci opisuju Trumpovu vanjsku politiku kao klasičan pristup mrkve i štapa, spajajući prijetnje s poticajima u brzom slijedu.

"To je klasična strategija mrkve i štapa u odnosima s nacijama poput Ukrajine, Rusije, Kine i nedavno Kolumbije, miješajući prijetnje s ponudama prijateljstva", rekao je Parmar.

Prošle godine, Trump je nekoliko puta pozitivno govorio o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, rekavši novinarima da imaju "vrlo dobar odnos", a ugostio ga je i na samitu na Aljasci.

Ali, istovremeno ga je upozorio na teške posljedice i više sankcija ako Rusija blokira mirovni sporazum za Ukrajinu.

U Latinskoj Americi, Trump je zauzeo sličan pristup. Uslijed napetosti s Kolumbijom zbog migracija i trgovine drogom, prijetio je zatvaranjem granica i ekonomskim pritiskom, nudeći saradnju i investicije kao podsticaje za poštivanje sporazuma.

McManus je rekla da Trumpovi instinkti za sklapanje dogovora ostaju ključni za njegovu strategiju.

"On je željan svega što može prikazati kao pobjedu. To je dovelo do oscilacija od prijetnji do saradnje s nekoliko zemalja, uključujući Rusiju, Kinu i Kolumbiju u ovom mandatu i Sjevernu Koreju u njegovom prvom mandatu", rekla je.

Dodala je da bi Trump mogao biti otvoren čak i za sklapanje dogovora s Iranom, iako je neizvjesno hoće li se takvi razgovori ostvariti.

- Namjerna nepredvidljivost? -

Analitičari kažu da Trumpova nepredvidljivost nije ograničena samo na retoriku, već je ugrađena u njegov politički program, koji se često mijenja iznenada i bez upozorenja.

McManus je ukazala na američke raketne napade na iranske nuklearne lokacije prošlog ljeta, naređene nakon što je Trump javno sugerisao da će odvojiti više vremena za razmatranje vojne akcije.

"U pregovorima s Rusijom i Ukrajinom, on je prelazio s jedne na drugu stranu u podršci", dodala je.

"Operacija u Venecueli nije bila u potpunosti neočekivana, ali je tajming bio iznenađenje. Zaista nisam očekivala njegovu strategiju da dozvoli zvaničnicima ispod Madura da ostanu na vlasti."

David Andersen, profesor američke politike na Univerzitetu Durham, smatra Trumpovu nepredvidljivost namjernom.

"On pristupa politici na jedinstven način koji ga definira", rekao je Andersen za Anadolu.

"Fokusiran je na rezultate i nije ograničen činjenicama, planiranjem ili normama ponašanja. On jednostavno odlučuje šta želi i to zahtijeva. Jednostavno ne možete predvidjeti šta će sljedeće htjeti ili šta će učiniti da to dobije."

Parmar je rekao da se nepredvidljivost i percipirana iracionalnost u vanjskim odnosima mogu posmatrati kao namjerna taktika, a ne kao puki haos – iako nose velike rizike.

"Njegove nagle promjene – hvaljenje Kim Jong Una jednog dana, prijetnja 'vatrom i bijesom' sljedećeg – drže protivnike van ravnoteže."

Rekao je da je pristup usko povezan s "teorijom ludaka", koja se obično povezuje s vanjskom politikom bivšeg predsjednika Richarda Nixona, koji je pokušavao uvjeriti komunističke zemlje da je nepredvidljiv kako bi izbjegao njihovo provociranje SAD-a zbog straha od pretjeranog odgovora.

- Prepisivanje načina na koji SAD funkcionira -

Kako Trump ulazi u drugu godinu svog drugog mandata, analitičari očekuju da će njegova vanjska politika ostati konfrontacijska i transakcijska.

"Vjerovatno će dati prioritet sporazumima nad savezima: ponovno pregovaranje o trgovini s Kinom putem carina, pritisak na NATO u pogledu potrošnje i težnja ka brzim pobjedama u Ukrajini posredovanjem u miru povoljnom za Putina, potencijalno ustupajući teritoriju", rekao je Parmar.

Što se tiče Irana i Bliskog istoka, Parmar je predvidio pojačanu retoriku u kombinaciji s naporima da se izbjegne rat velikih razmjera, uz nedvosmislenu podršku Izraelu.

"Migracije će potaknuti tvrdokorne stavove prema Meksiku i Kolumbiji, s prijetnjama sankcijama uravnoteženim ekonomskim poticajima. Klimatski i multilateralni forumi poput UN-a suočit će se s daljnjim povlačenjem SAD-a", rekao je.

"Nepredvidljivost ostaje ključna, ali s Kongresom kojim upravljaju republikanci, politike bi se mogle pooštriti – više carina, manje pomoći."

McManus je rekla da Trump djeluje hrabrije u svom drugom mandatu nego u prvom.

"To može biti zbog rastućeg samopouzdanja iz iskustva ili činjenice da je okružen savjetnicima koji su ideološki usklađeniji i manje su skloni da ga obuzdavaju", rekla je.

"Mislim da ga je činjenica da je operacija u Venezueli prošla glatko dodatno ohrabrila, što je vjerovatno direktno dovelo do nedavnih prijetnji Grenlandu i Iranu."

Za Andersena, ono što slijedi vjerovatno će biti šokantno i neviđeno.

"Trump prepisuje kako SAD funkcionira i koji su im prioriteti", rekao je.

"Zaista imamo vrlo malo mogućnosti da predvidimo šta će se sljedeće dogoditi."