Bangladeška nacionalistička partija (BNP) proglašena je pobjednikom općih izbora održanih u četvrtak, saopćili su zvaničnici.

Akhtar Ahmed, viši sekretar Izborne komisije, rekao je novinarima u glavnom gradu Dhaki u petak da je BNP osvojio 209 mjesta, čime je premašio dvotrećinsku većinu u parlamentu koji broji 300 zastupnika.

Ahmed je kazao da je Jamaat-e-Islami osvojio 68 mjesta te da zajedno sa svojih 10 saveznika taj blok ima ukupno 77 mjesta u novom sazivu parlamenta nakon izbora održanih u četvrtak, prvih u zemlji nakon ere Sheikhe Hasine.

BNP i njegovi saveznici ukupno su osvojili 212 mandata.

Jamaat-e-Islami je, međutim, doveo u pitanje proces brojanja glasova i zaprijetio protestima ukoliko nepravilnosti ne budu riješene.

Bangladeš je u četvrtak održao opće izbore, prve nakon narodnog ustanka 2024. godine kojim je svrgnuta vlada bivše premijerke Sheikhe Hasine.

Ahmed je naveo da su izbori na tri mjesta odgođeni.

U ranim jutarnjim satima u petak BNP je saopćio da je osvojio dvotrećinsku većinu, ali je pozvao pristalice da se suzdrže od slavlja.

Stranci Awami League, koju je predvodila Hasina, bilo je zabranjeno učešće na izborima.

Dugogodišnji saveznik Awami Leaguea, Jatiya Party, nije osvojio nijedno mjesto.

Osam mandata pripalo je nezavisnim kandidatima i manjim strankama.

Prema podacima Izborne komisije Bangladeša, izlaznost birača iznosila je 59,44 posto, što je više u odnosu na 41,8 posto na izborima u januaru 2024. godine pod vladom Hasine, koje su opozicioni BNP i Jamaat bojkotovali.

Više od 127,6 miliona ljudi imalo je pravo glasa na izborima, koji su uključivali i referendum o ustavnim reformama.

Parlament s 300 mjesta ima dodatnih 50 rezervisanih mjesta za žene, koja se dodjeljuju na osnovu udjela glasova koje osvoje stranke.

Izbori su uglavnom protekli mirno, a zabilježeno je najmanje devet smrtnih slučajeva iz različitih razloga.

Uz izbore, građani su glasali i na referendumu o prihvatanju ili odbacivanju Julske povelje, sveobuhvatnog plana reformi koji je izradila Nacionalna komisija za konsenzus prelazne vlade.

Prema podacima Izborne komisije, povelja je uvjerljivo odobrena s više od 48 miliona glasova "za".

Povelja sadrži više od 80 prijedloga usmjerenih na reformu upravljanja, uključujući ograničenje mandata premijera, proširenje ovlasti predsjednika, zaštitu nezavisnosti pravosuđa, povećanje zastupljenosti žena i šira temeljna prava, navodi Međunarodni institut za demokratiju i izbornu pomoć.

Odobravanje birača zahtijeva da novoizabrani parlament provede reforme u utvrđenom roku (180 radnih dana ili 270 kalendarskih dana), dok bi odbacivanje na referendumu ostavilo njihovo usvajanje na diskreciju vlade.

Julska povelja, nazvana po narodnom pokretu iz ljeta 2024. godine, dobila je podršku 24 političke stranke prošlog oktobra, iako su pojedine odredbe ostale sporne.

Prema podacima UN-a, tokom demonstracija koje su dovele do svrgavanja Hasinine vlade tog ljeta ubijeno je do 1.400 ljudi.

Prošlog novembra Hasina je u odsustvu osuđena na smrt zbog zločina protiv čovječnosti počinjenih tokom ustanka.