Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozdravio je izjavu predsjednika Evropskog vijeća Antonija Coste da je pitanje proširenja Evropske unije stavljeno u fokus rasprave na sastanku Vijeća (EUCO) u četvrtak, javlja Anadolu.

Milatović se zahvalio Costi na "jasnom opredjeljenju da se proširenje EU snažno pozicionira u središte evropskih politika", ističući da je proces proširenja doprinio jačanju Evrope, njenoj otpornosti i konkurentnosti na globalnoj sceni.

„Proširenje je učinilo Evropu snažnijom, otpornijom i konkurentnijom, te je istovremeno snažan pokretač reformi u državama kandidatima“, poručio je Milatović na društvenoj mreži kompanije X sa sjedištem u SAD-u, naglašavajući da Crna Gora stabilno i samouvjereno napreduje na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, uz kontinuiranu i snažnu podršku institucija EU.

Predsjednik Evropskog vijeća Costa objavio je prethodno na društvenoj mreži da je proširenje najvažnija geostrateška investicija Evropske unije u mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet. Naveo je da su lideri EU-a na sastanku u četvrtak razgovarali o narednim koracima u tom procesu.

„I buduće države članice i naše institucije moraju se pripremiti za rast Unije. To će učiniti Evropsku uniju snažnijom“, istakao je Costa.

Milatovićeva reakcija dolazi u trenutku kada Crna Gora nastoji ubrzati reformske procese i učvrstiti svoju poziciju kao predvodnik evropskih integracija u regionu Zapadnog Balkana.

Milatović je u srijedu u Briselu razgovarao s Costom, a na društvenim mrežama nakon sastanka napisao je da će domaćinstvo Crne Gore samitu EU - Zapadni Balkan u junu 2026. biti historijski događaj, jer će to biti prvi put da se takav samit održava u toj zemlji.

Evropska unija i Crna Gora su u utorak privremeno zatvorile još pet poglavlja u pristupnim pregovorima, a ukupno 12 pregovaračkih poglavlja do sada je privremeno zatvoreno, što zemlju čini bližom ciljanom punom članstvu u EU-u od 2028.

Crna Gora je otvorila svih 33 pregovaračka poglavlja otkako su pregovori o pristupanju formalno započeli 2012, što je čini najnaprednijim kandidatom za članstvo u EU-u među zemljama Zapadnog Balkana.

Napredak je posljednjih godina bio usporen zbog političke nestabilnosti, kao i izazova u oblasti vladavine prava, reforme pravosuđa te borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Evropska unija više puta je naglasila da je proširenje na Zapadni Balkan zasnovano na zaslugama, pri čemu napredak zavisi od konkretnih reformi, pravne sigurnosti i usklađivanja sa standardima EU-a.

Brisel je također istakao da su vidljiva poboljšanja u upravljanju i životnom standardu ključna za očuvanje javne podrške proširenju, kako u zemljama kandidatima, tako i u državama članicama EU-a.