Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je da se protivi ukidanju principa jednoglasnog odlučivanja unutar Evropske unije, ocijenivši da je taj mehanizam ključan, posebno za manje države, te da je ugrađen u temeljne akte EU.

Nakon sastanka s predsjednicom Sjeverne Makedonije Gordanom Siljanovskom-Davkovom u Zagrebu, Milanović je rekao da ne postoji politički konsenzus za izmjene takvih pravila, nazivajući ustavnu arhitekturu EU „nedodirljivom“.

Govoreći o prijedlozima da se jednoglasje ukine u pojedinim fazama procesa proširenja, Milanović je kazao da je takva ideja nepravedna prema Sjevernoj Makedoniji, jer bi se pravila mijenjala tokom pregovora, dok bi za konačan prijem i dalje bila potrebna saglasnost svih članica.

Istakao je da jednoglasje u pitanjima vanjske politike i drugim osjetljivim temama predstavlja važan zaštitni mehanizam od dominacije velikih država.

„EU je dobrodošla senzacija dok traje. Nemam tu nikakvih iluzija“, rekao je Milanović, dodajući da države same trebaju odlučiti o svom putu i interesima.

Predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova poručila je da je članstvo u EU strateški cilj njene zemlje, ali da se proces proširenja pretvorio u dugotrajan i neizvjestan „maraton“.

Naglasila je da Skoplje traži jednake kriterije kao i druge države kandidatkinje, upozoravajući na dvostruke standarde i političke pritiske. „Ono što tražimo su isti standardi koji su važili za druge – kopenhaški kriteriji“, rekla je.

Siljanovska-Davkova istakla je i da proširenje EU ima sigurnosnu dimenziju, posebno u kontekstu nestabilnosti na Zapadnom Balkanu.

Milanović se osvrnuo i na navode o mogućoj nabavci izraelskog proturaketnog sistema „Davidova praćka“, poručivši da Hrvatska vojska neće učestvovati u takvim aranžmanima bez jasne institucionalne koordinacije.

„Kupovati bilo koji obrambeni sistem bez Hrvatske vojske – to je neprihvatljivo“, rekao je, dodajući da za saradnju s Izraelom mora postojati povjerenje.

"Tako mi Boga, to se neće desiti", poručio je.

Hrvatski predsjednik upozorio je i na sigurnosne izazove u regionu, navodeći da naoružavanje Srbije predstavlja pitanje zabrinutosti za Zagreb, posebno u kontekstu nabavke vojne opreme iz Izraela i Kine.