Italija će nastaviti poštovati postojeće bilateralne sporazume koji uređuju korištenje američkih vojnih baza na njenoj teritoriji, izjavila je u četvrtak premijerka Giorgia Meloni.

Govoreći u radijskoj emisiji na RTL-u, Meloni je naglasila da Italija nije primila nikakav zahtjev za korištenje baza za vojne operacije protiv Irana.

“Danas nemamo takav zahtjev i želim reći da nismo u ratu i da ne želimo ući u rat“, kazala je.

Meloni je navela da će Italija slijediti odredbe dugogodišnjih bilateralnih sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama, koji datiraju iz 1954. godine i omogućavaju korištenje baza za određene logističke i neborbene operacije.

“To su tehnička odobrenja kada je jasno da govorimo o logistici i takozvanim nekinetičkim operacijama. Jednostavno rečeno, operacijama koje ne uključuju bombardovanje“, pojasnila je.

Dodala je da bi, u slučaju šireg zahtjeva poput korištenja italijanskih baza za borbene operacije, vlada tu situaciju razmotrila zajedno s parlamentom.

Premijerka je također upozorila na rizik od eskalacije sukoba u regionu, naglašavajući da je zabrinuta zbog konflikta i reakcije Irana.

Kazala je da trenutna situacija predstavlja rizik od eskalacije koja bi mogla imati nepredvidive posljedice, te dodala da je zabrinuta zbog mogućeg utjecaja na Italiju.

Italija, zajedno s Velikom Britanijom, Francuskom i Njemačkom, razmatra slanje odbrambene podrške zemljama u zaljevskom regionu.

Meloni je navela da je cilj tog poteza zaštita desetina hiljada italijanskih državljana koji se nalaze u tom području, kao i oko 2.000 italijanskih vojnika stacioniranih tamo. Dodala je da je zaljevska regija od ključne važnosti za snabdijevanje energijom.

Premijerka je upozorila i na moguće ekonomske posljedice krize, ističući da će vlada djelovati kako bi spriječila špekulacije koje bi mogle dovesti do rasta cijena energije i hrane.

Dodala je da vlasti prate cijene gasa i da bi kompanije koje pokušaju iskoristiti situaciju mogle biti suočene s većim porezima.

Sjedinjene Američke Države i Izrael od subote nastavljaju opsežne napade na Iran u kojima je poginulo 926 ljudi, uključujući vrhovnog vođu Alija Khameneija i više visokih vojnih zvaničnika. Teheran je uzvratio napadima dronovima i raketama na Izrael, kao i na zemlje Zaljeva u kojima se nalaze američki vojni kapaciteti.