Lider britanske krajnje desnice Nigel Farage izjavio je da se Velika Britanija ne bi trebala direktno uključivati u još jedan strani rat, tvrdeći da zemlja nema vojne kapacitete za takav potez.

Govoreći na konferenciji za medije Reformske stranke u utorak, Farage je rekao da Britanija trenutno nema pomorske kapacitete za učestvovanje u vojnim operacijama zajedno sa SAD-om i Izraelom.

"Ne možemo se direktno uključiti u još jedan strani rat. Nemamo mornaricu", rekao je.

Farage je također doveo u pitanje sposobnost Velike Britanije da brani vlastito vojno prisustvo u inostranstvu, osvrnuvši se na britansku bazu na Kipru.

"Ne možemo čak ni odbraniti vlastitu vojnu bazu na Kipru", kazao je.

"S obzirom na to da ne možemo poslati ni brod Kraljevske mornarice da brani britansku suverenu teritoriju i bazu Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva, sigurno nemamo kapacitet da ponudimo bilo šta od vrijednosti Amerikancima ili Izraelcima", rekao je.

Stanje Kraljevske mornarice opisao je katastrofalnim.

Farage je također kritikovao odgovor vlade na situaciju u Iranu, navodeći da su napori evakuacije ograničeni.

"Mislim da je vlada do sada imala jedan čarter let, a čak se i on pokvario i kasnio 24 sata", dodao je.

Iako smatra da se Velika Britanija ne bi trebala uključiti u vojne akcije, Farage je rekao da se snažno ne slaže s prvobitnom odlukom premijera Keira Starmera da ne dozvoli SAD-u korištenje britanskih baza za zajedničku ofanzivu s Izraelom protiv Irana.

On je britanski pristup uporedio s pristupom Francuske, rekavši da postupci francuskog predsjednika Emmanuel Macron i njegova namjera da pomogne u osiguravanju plovidbe kroz Hormuški tjesnac pokazuju ponižavajuće stanje u koje je Velika Britanija pala.

Farage je priznao da postoje različita mišljenja o tome da li bi Britanija trebala učestvovati u napadima.

Prošlog mjeseca britanski premijer Keir Starmer izjavio je da Velika Britanija mora brže napredovati u povećanju izdvajanja za odbranu, nakon izvještaja da vlada razmatra značajno ubrzanje planiranog povećanja vojnog budžeta.

Trenutno Velika Britanija troši oko 2,3 do 2,4 posto svog bruto domaćeg proizvoda na odbranu.

Iako to premašuje dugogodišnji minimalni prag od dva posto koji je postavio NATO, i dalje je manje od izdvajanja nekih država na prvoj liniji poput Poljske, Estonije i SAD-a.

Prema izvještaju Odbora za odbranu britanskog parlamenta, objavljenom prošle godine, Velika Britanija nema plan za odbranu domovine i ne uspijeva se adekvatno pripremiti za rastuće globalne prijetnje.

U izvještaju se navodi da je Velika Britanija pod pritiskom da zadrži titulu vodeće evropske vojne sile.

Također se upozorava da se NATO, opisan kao temelj britanske odbrambene politike, suočava s izazovima zbog ruske agresije, promjene prioriteta SAD-a i sistemskih prijetnji koje predstavljaju Kina, Iran i Sjeverna Koreja.