Priča o Sarajevskoj hagadi nosi moralnu pouku da odbrana života i naslijeđa drugog naroda nije čin milosrđa, to je čin pravde, rekao je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković na Congressional Passover Sederu održanom na Capitol Hillu u Washingtonu, posvećenom promociji Sarajevske hagade, javlja Anadolu.

Događaju su prisustvovali brojni članovi američke administracije, Kongresa i Senata, predstavnici diplomatskog kora, kao i vjerski lideri iz Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine.

Kroz program su bile naglašene univerzalne vrijednosti međureligijske solidarnosti, hrabrosti i saradnje među zajednicama, zaštite kulturne baštine u vremenima sukoba te zajedničke odgovornosti u suprotstavljanju svim oblicima progona i diskriminacije.

Sarajevska hagada, kao jedan od najznačajnijih simbola kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, nosi snažnu poruku o solidarnosti i humanosti. Njena historija svjedoči o tome kako su u najtežim vremenima pojedinci i zajednice štitili vrijednosti koje nadilaze vjerske i nacionalne podjele, pokazujući da su očuvanje kulturne baštine i zaštita ljudskog dostojanstva neraskidivo povezani.

U svom obraćanju, Konaković je istakao da historija Sarajeva svjedoči o duboko ukorijenjenoj tradiciji međureligijske solidarnosti, hrabrosti i međusobnog poštovanja.

"Govoreći iz iskustva naroda koji je preživio genocid i opsadu, Konaković je naglasio da Bosna i Hercegovina svoju snagu pronalazi u solidarnosti i hrabrosti, a ne u mržnji. Podsjetio je na Sarajevski Purim iz 1819. godine, kada su muslimanski građani stali u odbranu svojih jevrejskih sugrađana te na herojski čin Derviša Korkuta, bibliotekara koji je tokom Holokausta sakrio Sarajevsku hagadu u džamiji među Kur’anima", saopćeno je iz MVP-a BiH.

Iz MVP-a BiH su naveli kako je bh. šef diplomatije dodao da Hagada nije preživjela samo holokaust, već i opsadu Sarajeva, najdužu opsadu jednog grada u modernoj historiji te da njena trajnost simbolizira snagu zajednica koje su je čuvale više od pet stoljeća.

"Priča o Sarajevskoj hagadi nosi moralnu pouku da odbrana života i naslijeđa drugog naroda nije čin milosrđa, to je čin pravde", poručio je Konaković.

Ministar Konaković je naglasio da priča o Sarajevskoj hagadi, u svjetlu savremenih globalnih izazova, porasta antisemitizma, islamofobije i drugih oblika diskriminacije, predstavlja univerzalni poziv na zajedničko djelovanje i odbranu temeljnih ljudskih vrijednosti.

Sarajevska hagada, jedan od najznačajnijih jevrejskih rukopisa na svijetu, čuva se u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine i smatra se dijelom kulturne baštine BiH. Prema informacijama Zemaljskog muzeja, a na osnovu stilske analize iluminacija i minijatura s njenih stranica utvrđeno je da je knjiga nastala u srednjovjekovnoj Španiji, u oblasti nekadašnje kraljevine Aragon, najvjerovatnije u Barseloni oko 1350. godine.