Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić izrazio je u srijedu zabrinutost zbog zastoja zemlje na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, ali je naglasio da evropska perspektiva BiH ostaje neupitna uprkos dubokim unutrašnjim političkim problemima.

Obraćajući se učesnicima Samita EU–Zapadni Balkan, Komšić je ukazao na višestruke neuspjele pokušaje Vijeća ministara BiH da usvoji ključne zakone o sudovima i visokom sudskom i tužilačkom vijeću te odluke o imenovanju Ureda Glavnog pregovarača, što prema Ustavu BiH mora potvrditi Predsjedništvo.

Naglasio je da zemlja mora osigurati jednakost i nediskriminaciju svih građana, prvenstveno provedbom presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci.

Komšić je također kritikovao politizaciju energetske infrastrukture, navodeći da diversifikacija opskrbe plinom iz Rusije kroz Južni plinovod do LNG terminala Krk u Hrvatskoj postaje predmet političkog pritiska.

Istakao je da trenutna etnička raspodjela moći sprječava istinsku proeuropsku političku većinu da donosi odluke i da je narativ o „radikalno-islamističkim“ Bošnjacima dio strategije krajnje desničarskih i anti-europskih snaga za zaustavljanje EU puta BiH.

Na kraju obraćanja Komšić je poručio da većina građana, bez obzira na etničku pripadnost, podržava evropske integracije, ističući da demokratija i san o evropskoj budućnosti za Bosnu i Hercegovinu moraju i hoće prevagnuti.

Naredni samit EU–Zapadni Balkan biti održan u Crnoj Gori u junu 2026. godine. Upravo je Crna Gora najbliža članstvu u EU, budući da je uoči samita zatvorila još pet klastera u okviru pristupnih pregovora.

Srbija je jedina zemlja regiona koja nije učestvovala na današnjem samitu u Briselu.

Lideri EU su ponovili podršku evropskim integracijama Crne Gore, Kosova, Albanije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Srbije.