Šefica za vanjsku politiku Evropske unije Kaja Kallas i komesarka za proširenje Marta Kos izjavile su da su Crna Gora i Albanija postigle najveći napredak među zemljama Zapadnog Balkana u procesima pristupanja EU-u.

Kallas je istakla da obje zemlje sada predvode put evropskih integracija, naglašavajući da je Crna Gora najviše napredovala u pregovorima o pristupanju, dok je Albanija izgradila snažan zamah reformi.

„Crna Gora je postigla najveći napredak u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Albanija je također stvorila ogroman zamah. Ove dvije zemlje su lideri evropskih integracija i predstavljaju primjer kako posvećenost reformama daje rezultate“, rekla je Kallas.

Dodala je da je članstvo u EU-u za zemlje Zapadnog Balkana realan cilj do 2030. godine, ali uspjeh zavisi od provedenih reformi i političke volje.

„Realno je da će se nove zemlje pridružiti Uniji do 2030. godine, ali to se mora zaslužiti, na osnovu stvarnih reformi i vladavine prava“, rekla je.

Govoreći o drugim zemljama u regiji, Kallas je rekla da su rezultati bili mješoviti za Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo, napominjući da su političke krize u Srbiji i na Kosovu i događaji u Republici Srpskoj usporili napredak.

Kos je rekla da Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo nisu postigli opipljiv napredak, iako je Evropska komisija i dalje pruža podršku.

„U Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini i na Kosovu nije bilo stvarnog napretka iz različitih razloga. Međutim, mi nastavljamo pružati podršku jer želimo da sve zemlje u regiji napreduju prema evropskim integracijama“, rekla je Kos.

Komesarka za proširenje rekla je da je 2025. bila pozitivna godina za proces proširenja, a Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina pokazale su najjače rezultate.

Kos je pohvalila Crnu Goru kao najnapredniju zemlju kandidatkinju i najbolje pripremljenu za članstvo u EU.

„Crna Gora je najnaprednija u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Najviši nivo spremnosti je upravo u Crnoj Gori; od posljednjeg izvještaja zatvorila je nekoliko poglavlja i očekuje se da će uskoro zatvoriti još četiri do šest. To pokazuje njenu odlučnost i konkretne rezultate“, rekla je Kos.

Također je istakla napredak Albanije, napominjući da je otvorila pet od šest pregovaračkih klastera i uživa najveću javnu podršku za članstvo u EU-u u regionu.

„Albanija je otvorila pet od šest pregovaračkih klastera, što je rezultat političkih obaveza koje je preuzela. Čak 91 posto građana Albanije podržava članstvo u EU-u, što je najviši nivo podrške u cijelom regionu“, rekla je.

Kos je dodala da je Moldavija ostvarila značajan napredak uprkos hibridnim prijetnjama, dok Ukrajina nastavlja reforme usred rata, pokazujući „izuzetnu posvećenost evropskom putu“.

Kos je zaključila da će 2026. biti ključna godina za zemlje kandidatkinje, koje pokazuju da imaju kapacitet da sprovedu duboke reforme i ispune kriterije za pridruživanje.

„Visoke ambicije donose velika očekivanja. Zemlje kandidati moraju provesti stvarne reforme i u potpunosti se uskladiti s evropskim vrijednostima. Crna Gora i Albanija su dokaz da se volja za reformama i politička stabilnost isplate. One su predvodnici novog vala proširenja EU“, rekla je.